Ove godine, prema podacima vladinog praćenja zagađenja, zabilježeno je 139 slučajeva prisustva cijanobakterija, plavo-zelene alge, što je više od tri puta veći broj nego prošle godine u isto vrijeme, piše Gardijan.
Podaci obuhvataju 400 kvadratnih kilometara svježih voda jezera, pritoke i manja jezera u okolini.
Cvjetanje algi, koje guše podvodni svijet, nastaje zbog prekomernog ulaska fosfora i azota u sistem jezera.
Oko 62 odsto ovih zagađivača dolazi iz poljoprivrede, uključujući đubrivo i otpad od životinja, dok 24 odsto potiče od loše održavanih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a 12 odsto od curenja septičkih sistema.
Ostatak je posljedica industrijskih i domaćinskih izvora u okolini.
Lokalni stanovnici navode da je ovogodišnje cvjetanje algi najgore do sada, a stručnjaci poput dr. Lesa Gornala smatraju da je aktuelno cvjetanje gore od prošlogodišnjih, kako u pogledu obuhvata, tako i u intenzitetu neprijatnih mirisa.
Iako su političari obećali akciju, vlada Sjeverne Irske nije postigla značajan napredak u rješavanju problema zagađenja jezera zbog otpora poljoprivrednih grupa i nedovoljnog finansiranja javnih sistema za otpadne vode.
Ministar za poljoprivredu, životnu sredinu i ruralne poslove Sjeverne Irske, Endru Mjur, pozvao je na konkretnu podršku i sprovođenje planova za smanjenje zagađenja.
Iako je prošle godine usvojen plan za rješavanje problema, mnoge od predloženih mjera nisu sprovedene.
Dodatno, kako Gardijan objašnjava zabrana komercijalnog ribolova jegulja, koja je najvredniji izvoz iz jezera, produžena je za cijelu 2025. godinu, dok su prihodi ribara opali za 60 odsto u posljednjih godinu dana, bez ikakve finansijske nadoknade.
S obzirom na ove izazove, rasprave o održivom upravljanju jezerom i dalje traju, a lokalni aktivisti ukazuju na to da jezero postaje sve niže na listi prioriteta, uprkos obećanjima za njegov oporavak.
