Laburistički pristup na iskušenju
Stručnjaci upozoravaju da laburistički suzdržani pristup odnosima s EU-om reskira gubitak podrške kako među progresivnim biračima, tako i u tradicionalnim radničkim izbornim jedinicama poznatima kao „crveni zid“. Iako tri od pet birača (61 posto) podržava trenutni pristup vlade, istraživanje koje je provela organizacija Best for Britain pokazuje da ga „snažno“ podržava tek 19 posto.
Potpuni povratak u EU podržalo je 53 posto svih birača. Među pristalicama laburista ta podrška iznosi 83 posto, kod liberalnih demokrata 84 posto, a kod Zelenih 82 posto. Zanimljivo je da je tu politiku podržalo i četiri od deset pristalica Konzervativne stranke te jedan od pet birača stranke Reform.
„Smatramo da polovična rješenja nose inherentan rizik“, izjavio je Tom Brufato, direktor za politiku i istraživanja u organizaciji Best for Britain, koja analizira opcije za buduće odnose s EU.
Šest mogućih scenarija
Organizacija je testirala šest scenarija: nastavak trenutne, neambiciozne laburističke politike, zadržavanje sporazuma Borisa Džonsona, daljnje udaljavanje od EU, pridruživanje carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu te potpuni povratak u članstvo.
Ponovno pridruživanje carinskoj uniji i jedinstvenom tržištu, čemu se Laburistička stranka oštro protivi, predstavljalo bi politički izazov jer bi ponovno otvorilo stare podjele. „To bi zahtijevalo duboku raspravu o suverenitetu, jer bi značilo prepuštanje regulacije velikog dijela naše ekonomije. Nijedna stranka ne bi mogla pridobiti javnost tokom tako dugotrajnih pregovora“, rekao je Brufato.
To bi takođe značilo da bi teret preuzimanja pravila EU svakodnevno rastao. Trenutna politika laburista je usklađivanje s jedinstvenim tržištem bez formalnog pridruživanja, što znači da Ujedinjeno Kraljevstvo nema uticaja na oblikovanje tih propisa.
Posljedice regulatornog razilaženja
Pokušaj laburista da smanje trgovinske prepreke za izvoz poljoprivrednih proizvoda kroz sanitarni i fitosanitarni (SPS) sporazum daje uvid u to što znači preuzimanje pravila. Od Bregzita 2020. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo se razišlo od EU u 76 pravila i propisa relevantnih samo za pregovore o SPS sporazumu.
Na predstavljanju istraživanja u Vestminsteru, stručnjak za javno mnjenje Džon Kurtic kritikovao je efikasnost laburističke „strategije ćutanja“ o Bregzitu. Utvrdio je da bi se politička računica morala promijeniti jer bi gubitak liberalne biračke baze zbog Bregzita mogao biti štetniji od gubitka birača u korist pro-Brexit stranaka. „Laburisti su Reformu izgubili otprilike jednog od deset birača, ali su Liberalnim demokratama i Zelenima izgubili jednog od četiri“, rekao je.
Kinok: Jednog dana ćemo se vratiti
Bivši čelnik laburista Nil Kinok izjavio je kako je Bregzit nanio ogromnu štetu Ujedinjenom Kraljevstvu te vjeruje da će Laburistička stranka jednog dana voditi kampanju za ponovno pridruživanje, iako nije precizirao kada. „Sada imam 84 godine i vjerovatno to neću doživjeti, ali ljudi će s vremenom shvatiti da je povratak u članstvo u njihovom najboljem interesu“, rekao je.
Neodrživa politika
Anand Menon, direktor organizacije UK in a Changing Europe, rekao je da stav laburista otkriva protivrječnosti u njihovoj viziji. „S ekonomskog stajališta, mislim da to nije održivo za vladu čiji ministar finansija sada govori da je Bregzit koštao ekonomiju 8 posto BDP-a, što je najviša procjena, nasuprot ‘resetiranju’ koje donosi rast od samo 1 posto“, kazao je Menon.
Dodao je da se laburisti sada suočavaju s pritiskom suparnika da djeluju brže i odlučnije, ali njihova strategija usklađivanja standarda sektor po sektor znači da će Ujedinjeno Kraljevstvo sve više postajati samo preuzimatelj pravila. To, prema njemu, zahtijeva stalnu političku pažnju i administrativni napor kako bi se osiguralo da se „razilaženje ne dogodi slučajno“.
„S čisto administrativne strane, situacija u kojoj se sada nalazimo vrlo je nezgodna“, zaključio je Menon.
