Berlin i Pariz u tom neformalnom dokumentu pozivaju Komisiju da predstavi prijedloge za olakšavanje postepene integracije zemalja kandidatkinja na njihovom putu prema pristupanju EU. To bi trebalo da obuhvati, između ostalog, povlašteni pristup unutrašnjem tržištu na temelju njihovog značajnog napretka u pregovorima i bliže veze s evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama kandidatkinjama na sastancima institucija EU-a pod uslovima koji poštuju autonomiju procesa donošenja odluka EU.
“Politici proširenja potreban je novi zamah – nadolazeći sastanci na vrhu koje će EU održati sa zapadnim Balkanom (5. juna) i s Moldavijom (22. juna) predstavljaju priliku koju ne smijemo propustiti. Naš zajednički cilj je dovršiti Uniju kao istinski Evropsku uniju. Kako bismo tu težnju pretvorili u stvarnost i unijeli novu dinamiku, moramo osigurati dodatne podsticaje kao dio procesa postepene integracije utemeljenog na zaslugama i pojednostaviti trenutačni proces kako bismo ga učinili učinkovitijim i omogućili bržu i dublju integraciju u EU na temelju kopenhaških kriterijuma”, kaže se u tom dokumentu.
Ističe se da cilj punopravnog članstva u EU ostaje nepromijenjen, da namjera postepene integracije nije zamijeniti punopravno članstvo u EU ni produžiti put prema njemu. “Upravo suprotno, želimo stvoriti podsticaje koji podstiču brži napredak na tom putu. Na taj način osiguravamo da postepena integracija doprinosi uspješnom proširenju EU-a – jačajući EU u cjelini”.
Predlaže se pojednostavljenje metodologije pregovaranja, spajanjem nekih proceduralnih koraka, ističući da bi se rad zemalja kandidatkinja, Komisije i Vijeća trebao usredotočiti na bit reformi, a ne na proceduralne korake.
U dokumentu se kaže da se kroz strukturiranu postepenu integraciju želi dati zemljama kandidatkinjama dodatni podsticaj za reforme.
Predlaže se da se uz ispunjavanje određenih uslova dva puta godišnje održavaju zajednički sastanci Evropske komisije, članova Evropskog parlamenta s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana i Moldavije, da se češće sastaju zajednički parlamentarni odbori, da predstavnici tih zemalja mogu učestvovati u određenim točkama dnevnog reda neformalnih sastanaka Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije kao posmatrači bez prava glasa.
Zemljama kandidatkinjama nudi se puno učestvovanje u jedinstvenom tržištu na temelju modela Evropskog ekonomskog prostora plus. To znači da bi poput članica EGP-a (Islanda, Lihtenštajna i Norveške) imale pristup jedinstvenom evropskom tržištu. Uslov za to bilo bi usvajanje i sprovođenje evropske pravne stečevine iz prvih pet klastera te privremeno zatvaranje relevantnih pregovaračkih poglavlja.
Comments