Šmit je BiH opisao kao „zemlju propuštenih prilika“, ali je istakao da je država, uprkos političkim razlikama, spremna za Evropsku uniju. Upozorio je na opasnost globalnih previranja u kojima bi „male vode“, poput zapadnog Balkana, mogle proći nezapaženo, posebno kritikujući zapaljivu retoriku iz Banjaluke.
Jedna od ključnih tema intervjua bio je integritet izbornog procesa. Visoki predstavnik je bio kategoričan kada je riječ o tehničkim izmjenama i uvođenju skenera na izborima planiranim za 4. oktobar.
„Međunarodna zajednica je veoma zainteresovana za ovo pitanje. Prošle godine obezbijedio sam da finansijska sredstva budu dostupna. Znam da ćemo u narednim sedmicama, pa sve do izbora, imati različitih problema, ali do sada smo svaki uspjeli riješiti. Nećemo odustati“, poručio je Šmit.
Na pitanje ko vrši opstrukcije, odgovorio je diplomatski, citirajući Bibliju da su „važna djela, a ne riječi“, te da će se tek na djelima vidjeti ko zaista podržava poštene izbore.
Izborni zakon i neslaganje sa Slavenom Kovačevićem
Govoreći o izbornom zakonu i zahtjevima Hrvata u BiH, Šmit je istakao da rješenja iz Neuma od prije tri godine „nijesu bila loša“ te da treba omogućiti poštovanje svih konstitutivnih naroda u FBiH, bez razdvajanja biračkog tijela. Ipak, posebnu pažnju privukao je njegov stav o presudama Evropskog suda za ljudska prava.
„Takođe, ne slažem se s pristupom gospodina Kovačevića pred Evropskim sudom za ljudska prava. Teško mogu zamisliti da BiH u doglednoj budućnosti ima Ustav bez multietničkog pristupa“, izjavio je Šmit, dodavši da se ovo osjetljivo pitanje mora prepustiti domaćim političarima i da bi volio izbjeći korišćenje bonskih ovlašćenja u tu svrhu.
Državna imovina: Kada je Dodik bio „mlađi“, htio je razgovarati
Rješavanje statusa državne imovine i dalje je na čekanju, a Šmit krivca vidi u nedostatku kompromisa. Priznao je da je politika zabrane raspolaganja imovinom, koju su uveli njegovi prethodnici Ešdaun i Petrič, ustavno neophodna, ali ekonomski kontraproduktivna.
„BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja ovo nije riješila. I u Republici Srpskoj postoje vrlo sposobni čelnici i političke stranke, međutim, nijesu uspjeli riješiti to pitanje“, kazao je Šmit.
Posebno je izdvojio dvojicu političara iz RS-a koji su ranije bili spremni na dijalog: „Dozvolite mi da pomenem Mladena Ivanića. I Milorada Dodika, kad je bio mlađi.“
Iako su odnosi sa SNSD-om danas napeti, Šmit podsjeća da je nekada s Dodikom imao vrlo konstruktivnu saradnju dok je bio ministar u vladi Angele Merkel. Problem SNSD-a danas, prema njegovim riječima, leži u tome što Bosnu i Hercegovinu „više tolerišu nego što je aktivno podržavaju“.
Pohvale Borjani Krišto i kritike zbog „Plana rasta“
Za razliku od svojih prethodnika Valentina Incka i Kristijana Švarc Šilinga, Šmit ističe da nije smijenio nijednog izabranog zvaničnika, jer smatra da 30 godina nakon Dejtona to nije pravo rješenje. Ipak, oštro je kritikovao opstrukcije kada je u pitanju evropski novac.
Kao pozitivan primjer naveo je predsjednicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, koja, kako kaže, čini sve da obezbijedi sredstva iz evropskog Plana rasta, dok SNSD te procese opstruira.
„Kada bi političari u mojoj zemlji propustili priliku za milione eura, morali bi za to odgovarati. Gdje su u BiH ona neugodna, kritička pitanja upućena političarima?“, upitao je visoki predstavnik.
Južna interkonekcija i spas BHRT-a
Šmit je pružio snažnu podršku projektu Južne gasne interkonekcije, naglašavajući da snabdijevanje energijom u BiH ne smije zavisiti od ruskog Gasproma. Apelovao je na Evropsku uniju da podrži ovaj projekat, uprkos ograničenjima iz tzv. „Zelenog plana“ (Green Deal), jer BiH treba sigurnu kombinaciju izvora energije.
Kada je u pitanju sudbina Javnog RTV servisa (BHRT), Šmit je poslao jasnu poruku:
„Ne smijemo dopustiti da se BHRT ugasi. Međutim, teško je obezbijediti stabilno finansiranje u situaciji u kojoj izostaju potrebne reforme. Rješenje mora biti rezultat političke odluke“, zaključio je visoki predstavnik, nagovještavajući da se o ovom problemu mora otvorenije razgovarati.
Što se tiče njegovog odlaska iz BiH, Šmit je poručio da će ostati sve dok može davati konkretan doprinos, a da najviše nade polaže u otvaranje pregovora s EU, što bi postepeno smanjilo ulogu OHR-a, a u konačnici dovelo i do odlaska EUFOR-a.
„Mnogo nade polažem u otvaranje pregovora BiH s Evropskom unijom. I kad počnu ti pregovori, možemo početi sa smanjivanjem uticaja visokog predstavnika. Stoga i podstičem domaće političare da donose što veći broj odluka. Činjenica je da, kada ne bude potrebe za visokim predstavnikom, to znači da je zemlja u veoma dobrom stanju. Tada neće biti potrebe ni za visokim predstavnikom, pa, ako smijem reći, ni za EUFOR-om. Građani to zaslužuju i zaslužuju da radimo na tome“, zaključio je Šmit.
