Programom podsticajnih mjera podrške poljoprivredi za proizvođače na teritoriji Podgorice iz budžeta Glavnog grada oredijeljeno je ukupno 815 hiljada eura. Za proizvođače vina opredijeljeno je 50 hiljada. Vinari za pokrivanje troškova nabavke opreme za preradu, čuvanje i pakovanje mogu da dpbiju pet hiljada eura po aplikantu, dok je podrška po hektaru za vinovu lozu od 250 do maksimalno hiljadu eura.
„Ja mislim da je dobro što je Glavni grad to krenuo, naravno. Ta sredstva su još uvijek nedovoljna, s obzirom da je Podgorica pola Crne Gore. onda znači ako bi Podgorica trebala da se mjeri sa budžetom, znači taj agrobudžet Podgorice naravno bi trebalo da bude polovina državnog budžeta. Ali i da bude mnogo manje bilo bi dobro da u narednim godinama postoje subvencije za masline i za neke ekološke projekte. Mislim da je to što je Podgorica pokrenula u zadnjih nekoliko godina jako dobro i korisno i da nadomješta neke stvari koje nedostaju iz republičkog budžeta“, istakao je proizvođač vina Ljubiša Krgović.
Za podršku stočarstvu opredijeljeno je 60 hiljada eura, odnosno 15 eura po grlu za koze, jarad, ovce i jagnjad, a po 100 eura za jarca, odnosno ovna, po domaćinstvu. Premije za kravlje mlijeko prve klase iznose 12 centi po litru, a 14 za ekstra klasu, dok su za kozje i ovčje mlijeko 20, odnosno 22 centa za mlijeko ekstra kvaliteta.
„Podgorica je ovih zadnjih dvije ili tri godine poprilično kvalitetno odgovorila na naše potrebe vezane za subvencije za proizvodnju mlijeka. Daje sasvim dovoljne i velike premije za mijeko, pa sad da li je to posledica zato što smo mi bogat grad, ili nas ima malo, ali u svakom slučaju to je zadovoljavajući iznos. Čini mi se da Podgorica ima tu intenciju, namjeru, da ubuduće napravi još bolju i kvalitetniju pomoć prema poljoprivrednicima“, kazao nam je vlasnik farme koza Slavko Vukanović.
Subvencije sa državnog nivoa, kaže, nijesu dovoljne. On se pribojava da ta pomoć nije usmjerena na pravi način.
„Mislim da se treba koncentrisati samo na subvencije prema gotovom proizvodu, bilo to trešnja, višnja, jagoda, u kilogramima, ili mlijeko, odnosno sir. Sa jedne strane mislim da subvencija ima dovoljno, a sa druge strane mislim da jedan dio toga ide nekim ljudima koji to zaista ne zaslužuju“, naveo je Vukanović.
Uvoz koji je sedam puta veći od izvoza, već decenijama predstavlja veliki problem Crne Gore, koja, smatra Vukanović, uvozi mnogo više nego što su realne potrebe.
“Jasno je da moramo da uvozimo bananu, ali stvarno nema potrebe da uvozimo mlijeko i mliječne proizvode. Jasno je da je intencija ministarstva u zadnjih nekoliko godina da se oni proizvodi koji mogu da se proizvodu u Crnoj Gori u dovoljnoj mjeri da se proizvođači tih prouizvoda malo više stimulišu. Mislim da treba stimulacija da ide i u preradu. Znači prerada mlijeka, pa da ne proizvdoimo jednu, dvije, tri vrste sira, nego da proizvodimo mnogo veći broj proizvoda“, podvukao je Vukanović.
U cilju povećanja kvaliteta i higijene mlijeka stočari mogu da ostvare i pomoć za nabavku dezinfekcionih sredstava, u iznosu maksimalno 150 eura po domaćinstvu.
