U Skupštini Crne Gore danas se nastavlja Prvo redovno zasijedanje za 2026. godinu, a u okviru Osmog dana Pete posebne sjednice na dnevnom redu biće poslanička pitanja. Na pitanja poslanika odgovara ministarka turizma Simonida Kordić.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović pitala je kako ocjenjuje ovogodišnju zimsku sezonu na sjeveru i koji su njeni ključni rezultati?
Ministarka Kordić kazala je da se primjećuje pravi turistički bum u ljetnjem periodu.
„Crna Gora je idealna zemlja za aktivni turizam. Sjever već sada pokazuje značajan uspon u smislu posjećenosti, i u zimskom i u ljetnjem periodu. Opredijeljeni smo da ulaganje u sjever bude raznovrsno – i ulaganje u skijališta, ali i u druge sadržaje koji neće vezivati funkcionisanje naše turističke ponude za vremenske uslove“, kazala je ministarka.
Ona je kazala da su do sada uložena znatna sredstva u razvoj sadržaja koji su prateći glavnim sadržajima.
„Osim ulaganja u infrastrukturu, u smislu prevoza, žičara i slično, otvorili smo i poligone za početnike, a imamo planove i za razvoj drugih staza“, rekla je ministarka.
Ona je kazala da Crna Gora treba da razvija kvalitetan turizam.
„Ne govorim samo o luksuznom, iako je to važan segment, imajući u vidu činjenicu da u velikoj mjeri zavisimo od prihoda od turizma. Moramo razvijati i luksuznu ponudu, ali generalno i turizam visokog kvaliteta“, rekla je Kordić.
Kordić je kazala da je zimska sezona na sjeveru Crne Gore bila veoma dobra.
„U januaru smo imali porast broja noćenja za oko tri odsto, a prosječna dužina boravka turista iznosila je skoro sedam dana, što je izuzetno dugo u odnosu na svjetski standard, gdje je prosjek oko dva dana. To pokazuje da već postoje sadržaji koji motivišu turiste da u prosjeku provedu sedam dana tokom zimskog perioda u Crnoj Gori, ali i da je dalje ulaganje u takvu vrstu ponude dobar pravac“, rekla je ministarka.
Prema njenim riječima, porast broja noćenja nije zabilježen samo u Kolašinu i Žabljaku, već i u Rožajama, Beranama i Nikšiću.
Ministarka je rekla da ljudi koriste priliku da, osim skijanja, posjete i druge opštine. Berane je, kako je kazala, u sjajnoj poziciji jer se kroz tunel brzo dolazi do skijališta.
Ona je navela da sjeverne opštine već sada imaju dobre pozicije da kapitalizuju na skijalištima, a da će se efekat dodatno umnožiti daljim ulaganjima i kompletiranjem mreže skijališnih staza koje će parirati i znatno razvijenijim skijalištima u okruženju.
Kordić je istakla da je ove godine Kolašin 1600 prodao više od 25.000 ski-pasova.
„Ukupni prihodi od ski-pasova, karata za panoramske vožnje i drugih usluga premašili su milion eura. Ova sezona još uvijek traje i trenutno nije u punom kapacitetu. Trajala je više od 67 dana, a na Žabljaku i nešto duže. Ovo nisu definitivne cifre – konačni podaci će biti poznati kada se sve aktivnosti svedu na nivo koji omogućava rezime ukupnih prihoda, ali to su okvirne procjene. Žabljak je ostvario prihod od oko 225.000 eura samo od ski-pasova. Broj noćenja u januaru porastao je za oko tri odsto u odnosu na isti period prošle godine“, istakla je ministarka.
Kriza na Bliskom istoku opasna za Crnu Goru, ali i šansa
Poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrian Vuksanović pitao je kakva su očekivanja za ljetnju turističku sezonu, imajući u vidu globalna dešavanja, sukobe na Bliskom istoku i krizu energenata.
Pomenuo je i nezavršenu dionicu Tivat-Jaz, ističući da bi određeni broj turista ove godine mogao izbjegavati dolazak zbog prošlogodišnjih gužvi na toj saobraćajnici.
Ministarka Kordić je kazala da je nesumnjivo da kriza na Bliskom istoku utiče na turizam, ne samo u Crnoj Gori već i globalno, te da se ti efekti prepoznaju i u činjenici da je dio vazdušnog prostora Bliskog istoka zatvoren za redovne letove.
Ona je kazala da je jasno da, zbog zatvaranja Hormuza i manjeg protoka nafte, cijene goriva su počele da rastu, što će uticati i na cijene avionskih karata.
Ministarka je kazala da je o ovim temama razgovarala sa kolegama iz zemalja EU i regiona, te da svi primjećuju istu stvar – da se turistički tokovi mijenjaju, ali da se ne smanjuju.
„Procjene su da će evropski turisti, kao i drugi, birati fizički bliske, bezbjedne i, što je veoma važno, povoljnije destinacije. Ova kriza za Crnu Goru je opasna, posebno sa stanovišta vjerovatno manjeg broja turista koji će dolaziti sa Bliskog istoka, s obzirom na to da smo prošle godine imali skoro 200.000 turista iz Izraela. Nadam se da će se rat završiti“, rekla je Kordić.
Prema njenim riječima, Evropa bilježi odustajanje od aranžmana koji su bili uplaćeni za neke od atraktivnih destinacija na Bliskom istoku i preusmjeravanje ka tržištu Evrope, što predstavlja šansu za Crnu Goru.
„Kao bezbjedna i atraktivna destinacija, već se pozicioniramo za narednu sezonu“, rekla je Kordić.
Ona je podsjetila na ugovor sa Wizz Airom, kojim je uključeno 17 novih destinacija, te da će avio-kompanija letjeti ka ukupno 24 destinacije unutar Evrope, na tržišta koja su za Crnu Goru važna.
Ona je podsjetila i na aranžman sa festivalima Exit i Sea Dance, koji su, kako je kazala, vrlo reputabilni.
„Za reputaciju Crne Gore kao kvalitetne luksuzne turstičke destinacije je važno otvaranje Svetog Stefana, jer Aman kao reputabilni brend nosi dodatne benefite“, kazala je Kordić.
Prema njenim riječima, ključna stvar će biti cjenovna politika.
„Razgovarala sam sa našim najvećim hotelijerima i jasno je da će se turisti opredjeljivati i u odnosu na cijene, što je za našu privredu velika šansa“, ocijenila je Kordić.
Poslanicu Demokratske partije socijalista (DPS), Aleksandru Despotović, zanimalo je kada se mogu očekivati konkretne investicije i koji su strateški pravci razvoja zimskog turizma.
Kordić je odgovorila da Crna Gora ima preduslove i idealna je da se posmatra kao jedan turistički region, napominjući da se turisti već tako ponašaju.
Prema njenim riječima, značajan potencijal ima ruralni turizam, koji resorno Ministarstvo podstiče kroz mjere.
“Savremeni turizam dovodimo na kućni prag, doslovce”, rekla je Kordić i dodala da je cilj da se očuva autentičnost.
Ona je, govoreći o zimskoj sezoni, saopštila da je važno što se počelo sa projektima vještačkog osnježavanja.
