,,Jezičko trajanje je svjedočanstvo identiteta, kulture i opstojnosti naroda, potvrda njegovog duhovnog bića. U jeziku je zapravo narodno sjećanje, jer jezik pamti i ono što često istorija i dokumenta ne zabilježe“, navode iz Bošnjačkog vijeća.
Ističu da su Bošnjački narod i njegov jezik dio mozaika bogastva nacionalnih i jezičkih raznolikosti današnje Crne Gore.Uprkos stoljetnjim osporavanjima Bošnjaci su istrajali u očuvanju svog maternjeg – bosanskog jezika. Gdje god živi, a na prostoru Crne Gore, bošnjački narod je autohton, utemeljen i svoj na svome, a njegova jezicka tradicija duboko je ukorijenjena, kao najdublja istina o njegovom identitetu.
,,Od ranih notarskih knjiga grada Kotora iz 1436.godine, brojnih osmanskih deftera – izvještaja o gradovima, od 15.-og pa sve do kraja 19-og vijeka, kolašinskog Mevluda na bosanskom jeziku Hafiza Gaševića, zapisa o Staroj Podgorici iz 30-ih godina 20. vijeka, kroz istraživanja istoričara, etnografa, zemljopisaca, sa stotinama dokumenata i svjedočanstava – svjedoči se o jezičkom kontinuitetu bošnjačkog naroda I njegovog jezika i na prostorima današnje Crne Gore“, kazali su iz Bošnjačkog vijeća.
Prisjetimo se i sevdalinke ili veličanstvene “Hasanaginice”, koje su očarale Evropu i velikane kao što su bili Gete i Puškin. Podsjetimo se usmene epike, rapsoda Avda Međedovića ili književnih gorostasa- Selimovića, Skendera Kulenovića, Nedžada Ibrišimovića, Dževada Karahasana, Ćamila Sijarića, Huseina Bašića i mnogih, mnogih drugih.
Ipak, dodaju, najvredniji čuvar te tradicije sam bošnjački narod, koji je gradio i ljubomorno, do danas, očuvao svoj autentični jezicki identitet, sa svojim posebnostima. Na svim dosadašnjim popisima stanovništva, i pored pritisaka i asmilacije – bošnjački narod je kazao kazao da je njegov maternji jezik bosanski – i po popisu iz 2023.godine, ukupno je oko sedam procenata građana u Crnoj Gori pripadnika ove jezičke zajednice.
,,Ostvarivanje jezičkih prava nije ničiji hir, niti politička floskula, jer su ta pitanja u Crnoj Gori polovično rješena i naše insistiranje da se prava na slobodno korištenje jezika, iz slova zakona preliju u praksu, sasvim su legitimna“, zaključuju iz Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
