„Ova odluka još jednom potvrđuje da se antifašizam u Crnoj Gori prečesto svodi na deklarativno pozivanje, bez stvarne spremnosti da se te vrijednosti potvrde konkretnim i dosljednim potezima. Time se šalje poruka da ni osnovni simboli antifašističkog nasljeđa nijesu izvan dnevno-političkih kalkulacija“, navode iz CGO.
Joka Baletić, kako kažu, nije samo dio istorije Nikšića, već snažan simbol otpora, hrabrosti i žrtve u borbi protiv fašizma.
„Ona je i podsjetnik na ulogu žena u antifašističkom pokretu, koja je često marginalizovana i nedovoljno prepoznata. Upravo zato odnos prema ovakvim inicijativama ima dodatnu težinu, jer govori o spremnosti društva da oda priznanje ženama koje su dale nemjerljiv doprinos borbi za slobodu. Podsjećamo da su spomen-obilježja posvećena ženama u Crnoj Gori rijetka, a u Nikšiću svega četiri ulice nose imena žena – Milice Vučinić, Dragice Pravice, Joke Baletić i Jele Andrijašević“, kazali su iz CGO.
Poručuju da antifašizam nije pitanje selektivnog sjećanja, već temelj savremenog demokratskog i evropskog identiteta Crne Gore.
„Izostanak podrške inicijativama koje afirmišu ovo nasljeđe, posebno onima koje vraćaju vidljivost ženama, otvara prostor za relativizaciju istorijskih činjenica i slabljenje kulture sjećanja, koja u Crnoj Gori već nije na zadovoljavajućem nivou. Istovremeno, takav pristup ostavlja prostor za nenaučni istorijski revizionizam, dok se univerzalne vrijednosti pretvaraju u predmet političkih nadgornjavanja. Podsjećamo da spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, iako predmet krivičnog postupka, i dalje nije uklonjen, dok su u proteklom periodu zabilježeni slučajevi njegovog javnog veličanja od strane političkih i vjerskih aktera“, navode iz CGO.
Prema njihovim riječima, Joku Baletić strijeljali su nikšićki četnici, a predstavnici partija Nove srpske demokratije i Demokrata, partija koje uz Pokret Evropa sad, nijesu glasale za ovo spomen-obilježje u Nikšiću, a u proteklom periodu prisustovali su različitim parastosima i događajima posvećenim veličanju upravo četničkog pokreta.
„Dodatno problematizuje situaciju činjenica da se upravo politički akteri koji se najglasnije pozivaju na evropske vrijednosti u praksi ponašaju suprotno tim principima, svodeći ih na nivo političkog oportunizma. Time se obesmišljava i sam proces evropskih integracija, koji podrazumijeva ne samo formalno usvajanje standarda, već i suštinsko njegovanje vrijednosti, uključujući ravnopravnost i vidljivost žena u javnom i istorijskom prostoru. Nikšić, kao grad koji nosi titulu evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, ima dodatnu odgovornost da njeguje kulturu sjećanja i afirmiše najznačajnije ličnosti iz svoje istorije. Odbijanjem ove inicijative propuštena je prilika da se unaprijedi i kulturna ponuda grada“, kazali su iz CGO.
Podsjećaju da je kultura sjećanja ključni element demokratskog razvoja, a odnos prema antifašističkom nasljeđu važan test zrelosti društva. Ignorisanje inicijativa koje afirmišu te vrijednosti, posebno onih koje doprinose vidljivosti žena, ne doprinosi društvenoj koheziji, već produbljuje podjele i slabi povjerenje u institucije.
CGO poziva donosioce odluka da pokažu veću odgovornost, dosljednost i spremnost da vrijednosti koje javno zagovaraju zaista primijene u praksi.
