Mada se u analizi podvlači da je bitno da EU Podgorici kaže i tačno na koji datum ulaska u članstvo se računa, u krugovima EU je do sada vladao stav da će ulazak nove članice u evropski klub biti „utemeljen na zaslugama“.
Upućeni zvaničnici u Savjetu ministara EU su svojevremeno predočili da „Crna Gora dok vlast drži Milo Đukanović, ne može postati članica Unije“.
Sad je mreža Đukanovićeve političke i ekonomske vladavine u Crnoj Gori dijelom razgrađena i očekuje se dalji preobražaj u vladavini prava, nezavisnosti pravosuđa, pa bi realno bilo očekivati da je članstvo u EU moguće.
Iako u samoj Uniji jačaju ekstremne partije koje su dijelom i u vlasti, možda upravo zato većina vlada smatra da je neprihvatljivo da u članstvo Unije uđu zemlje gdje su na vlasti autokratske vlade.
Zapadni Balkan je i dalje u čekaonici za članstvo u EU, ali kao da je bliži vratima jer sad u svim članicama EU preovladava politička volja da Unija to malo, mada ipak unutrašnje dvorište Evrope, na prepusti uplivu vanevropskih sila.
Ovo je mišljenje analitičara u medijima, ali i diplomatskih zvaničnika u sjedištu Unije u Briselu, mada ima upozorenja da „poput svih pitanja vezanih za proširivanje EU, a posebno kad je u pitanju Balkan, ništa nije sigurno“.
Analitičari i diplomate su saglasni da političku volju treba otjelotvoriti opipljivim dokazima o demokratskom i ekonomskom napretku kandidata za članstvo, kao i bezuslovnim i nimalo lakim unutrašnjim preuređenjem EU, naročito kad su u pitanju način donošenja odluka i mogućnosti budžeta.
Briselski portal Politiko navodi da je „proširivanju prijeti opasnost unutrašnjih podjela u EU“ i smatra da će pitanje ulaska novih članica biti „krupan zadatak“ u političkom programu nove Evropske komisije (EK).
„Poslije napada Rusije na Ukrajinu je EU, simbolički, raširila ruke zahtjevu za članstvo Ukrajine i Moldavije, pokrečući postupak kojem će vjerovatno biti potrebne godine da se okonča“, piše Politiko.
I, kako napominje, predsjednica EK Ursula fon der Lejen će „morati da u to stado pritjera i molbe za članstvo sa Zapadnog Balkana koji je mnogo duže u čekaonici EU“.
Politiko napominje da je to „takođe opasna politička vježba jer, iako u prijestonicama EU postoji spremnost za otvaranje vrata novim članicama, vidno je strahovanje da bi otvaranje vrata zemljama s velikim brojem stanovnika poput Ukrajine, preplavilo unutrašnje tržište Unije jeftinom radnom snagom i proizvodima i ugrozilo druge članice EU“.
Diplomate u Briselu su saglasni s ocjenama medija i analitičkih centara da je velika nepoznanica i kako i kad će se okončati rat u Ukrajini, kao i to kakva će biti politika novog američkog predsjednika Donalda Trampa.
Zasad, o čemu govori i program EU od šest milijardi eura za ekonomsko jačanje i stvaranje jedinstvenog tržišta Zapadnog Balkana, EU sprema uključivanje tog regiona u svoje tržište.
Političko uključivanje i pristup zamašnim reformskim fondovima EU su i dalje nepoznanica.
