Podgorička kompanija „Codepixel“, čiji su suvlasnici Nenad Pejović i Mihailo Raspopović, potpisala je 23. jula ugovor sa Upravom za statistiku na osnovu kojeg će do 16. avgusta izraditi softver koji će građanima omogućiti pristup vlastitim podacima o etničko-kulturološkim karakteristikama sa popisa sprovedenog krajem 2023. godine.
Tenderska komisija Monstata donijela je u utorak finalnu odluku o angažovanju „Codepixela“, nakon što je kontrolisala sve faze četvrtog tendera, raspisanog 1. jula i u vrijednosti 24.999 eura bez poreza na dodatu vrijednost, odnosno 30.249 eura sa PDV-om. Kako su istakli u saopštenju, pristigle tri ponude „potvrđuju da su IT kompanije svjesne značaja izrade softvera i doprinosa kvalitetnom i pravovremenom objavljivanju rezultata popisa“. Samo jedna je bila ispravna i sadržala sva potrebna dokumenta za prijavu. No, na zahtjev raspisivača tendera i ona je morala biti dopunjena, pa je konačno kompletirana 10. jula. Za uspješne učesnike u javnom pozivu bilo je određeno rangiranje na osnovu prikupljenih maksimalnih 100 bodova. Najveći dio (90 bodova) odnosio se na cijenu budućeg softvera, dok je sa preostalih 10 bodova ocjenjivan dosadašnji rad prijavljenih.
Softver u avgustu
Monstat je u ponedjeljak u ponoć zaokružio proceduru, tokom koje su kontrolisali dokumentaciju sve tri prijavljene kompanije, zatražili njihovu dopunu, te sačekali istek roka za eventualne žalbe.
Prihvaćena je jedina validna prijava kompanije „Codepixel“, te su predstavnici ove kompanije juče već potpisali ugovor.
„Ugovor sa Monstatom o pružanju usluga u domenu izrade softvera za kontrolu unešenih podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova potpisan je danas 23. jula, dok je rok za izradu softvera 25 dana od dana zaključenja ugovora“, rekli su za Pobjedu iz podgoričke IT firme.
Kako su precizirali, imaju obavezu da softver, njegovo testiranje i kontrolu u prvih 12 mjeseci korišćenja „izvodimo u skladu sa važećim zakonskim propisima, normativima i standardima za ovu vrstu posla“. Posebno su istakli zaštitu privatnosti, kako prikupljenih podataka, tako i onih koji će željeti da koriste budući softver.
„Uz to, svi podaci, informacije i dokumentacija do kojih bi došli pri izvršenju posla predstavljaju poslovnu tajnu, te se kao takvi čuvaju i obezbjeđuju“, dodaju iz „Codepixela“.
Konkretno, tokom izrade programa ovoj kompaniji biće obezbijeđeni testni, odnosno lažni podaci koji treba da omoguće provjeru funkcionisanja svih djelova softvera.
„Onoga trenutka kada dođemo do proizvoda, nakon svih kontrola i izvršenih izmjena, softver i neophodno okruženje će se instalirati na serveru u Upravi za statistiku. Pristup podacima imaće samo zaposleni Uprave u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike“, pojasnili su iz kompanije koja će raditi na softveru za kontrolu dijela popisnih podataka.
Na pitanje može li doći do greške u prikazivanju podataka, iz „Codepixela“ ističu da su i unošenje podataka u bazu i njihova vjerodostojnost isključiva obaveza Monstata. To znači da Uprava za statistiku jedina nosi odgovornost za sve eventualne greške u prikazivanju popisnih podataka.
„Kompanija nema nikakve veze sa zvaničnim podacima. Pristup njima ima isključivo Uprava za statistiku, pa kompanija ne može odgovarati za pogrešno unesene podatke“, zaključuju sagovornici Pobjede.
Valdidna ponuda
Prema sprovedenoj tenderskoj proceduri, „Codepixel“ je za svoj rad zatražio finansijsku nadoknadu od 24.000 eura bez PDV-a (29.040 sa PDV-om). Na softveru će raditi Dražen Skrobanović i Nenad Pejović, a njihov rad provjeriće IT kompanija iz neke od zemalja Evropske unije čije je mišljenje posljednja stepenica prije nego što građanima bude omogućen pristup podacima iz popisa. Izabrana kompanija obavezala se da će softver biti spreman za upotrebu 25 dana nakon što potpišu ugovor sa Monstatom. U tenderskoj dokumentaciji je navedeno i kako „Codepixel“ ima obavezu da 12 mjeseci kontroliše i održava ovaj softver, ali ne i što će sa ovim kompjuterskim rješenjem biti nakon tog roka.
Podsjećamo, zbog izostanka ispravnih prijava na prva tri tendera, Monstat je objavio i četvrti poziv, ali sa izmijenjenim novčanim iznosom. Do tadašnjih 20.000 eura sa porezom na dodatu vrijednost, odnosno 16.529 eura bez PDV-a, u juče zaključenom tenderu povećani su na 30.249 eura sa PDV-om (24.999 eura bez PDV-a).
Iz Monstata su u više navrata isticali da od izrade ovog softvera ne zavisi termin objavljivanja podataka sa popisa. Problem i dalje predstavlja neusklađena zakonska regulativa, zbog koje Uprava za statistiku i dalje nema odobren pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova pa, samim tim, ne može kontrolisati eventualne unose podataka nepostojećih građana. Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović je sredinom jula o tome indirektno informisao pojedine poslanike Skupštine i poručio da će morati da objavi rezultate popisa u septembru, bez obzira da li će zakonska regulativa do tada biti izmijenjena.
Više puta odlagani popis stanovništva, domaćinstava i stanova sproveden je od 3. do 28. decembra 2023. godine, a popisivači su tada registrovali 673.203 osobe. Preliminarni podaci objavljeni krajem januara pokazali su da Crna Gora ima 633.158 stanovnika, 217.441 domaćinstvo i 396.873 stana, kao i 1.400 naselja. Najveći broj građana registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima sada živi više od polovine crnogorskog stanovništva. Kristina JERKOV
Povoljnije ponude bile nekompletne
Osim izabrane „Codepixel“, na tenderu su učestvovale još dvije podgoričke IT kompanije.
„Citrus Codes“, čija je izvršna direktorica Snežana Lozo, ponudila je ubjedljivo najnižu cijenu izrade softvera od samo 12.470 eura bez PDV-a (15.089 eura sa PDV-om). Ova ponuda odbijena je jer se u dokumentaciji nije našao validni dokument kojim se potvrđuje garantni rok od godinu dana.
Podgorički „Data Design“, na čijem je čelu izvršni direktor Branimir Bukilić, takođe je imao mnogo povoljniju ponudu od kompanije izabrane na tenderu, pošto su svoj rad cijenili 19.500 eura bez PDV-a (19.501 eura sa PDV-om). No, i pored zahtjeva Monstata, oni na kraju nijesu dostavili izjavu o garantnom roku, te naveli pogrešne rokove za izvršenje ugovora.
To ih je, na kraju, diskvalifikovalo, pa je kao najbolja izabrana najskuplja ponuda.
