On je kazao da ne može da se pohvali da je država od obnove nezavisnosti 2006. pa do danas imala nekog značajnog učešća u projektima Islamske zajednice.
„Naprotiv. U određenim momentima imali smo barijere projektnih dokumentacija da ostvarimo određene projekte. Nekada nam je bilo teže da dođemo do pozicije da možemo da radimo, nego da to i napravimo. Ali, ponekad je najveća pomoć bila da vam neko ne smeta da možete da radite“, naglasio je Fejzić.
Osvrnuvši se na uspjehe Islamske zajednice kada je riječ o projektima, Fejzić navodi da su uspostavili ozbiljnu komunikaciju sa ozbiljnim adresama iz islamskog svijeta.
„Samo u posljednjih godinu i po smo imali četiri ministra iz islamskog svijeta koji su bili naši gosti i posjetili Islamsku zajednicu“, zaključio je Fejzić.
Prema njegovim riječima, ne mogu se upoređivati stanja i odnosi države od prije 20 godina sa trenutnim prema Islamskoj zajednici, jer danasa Crna Gora preferira da uskoro bude članica Evropske unije (EU).
„Takva zemlja bi morala da pokaže određen stepen tolerancije prema Islamskoj zajednici, kao i prema ostalim koje žive u Crnoj Gori“, ocijenio je Fejzić.
Govoreći o skorijoj prošlosti, Fejzić navodi da su se mijenjale okolnosti i da nijesu uvijek bila ista očekivanja niti mogućnosti za saradnju i komunikaciju između Islamske zajednice i države.
„Različiti su prostori od kad smo izašli iz ratnog okruženja pa do danas kada govorimo o Crnoj Gori kao zemlji koja treba da postane članica EU. Nažalost, suludo je što i dalje moramo da govorimo o zajedničkom životu, o potrebi očuvanja mira, tolerancije… To je bila priča nakon kraja ratnih dešavanja. Danas bi to trebalo da bude zaboravljena priča koja se podrazumijeva i da se ne smije dovoditi u pitanje. Međutim, nijesam siguran da je to tako“, smatra Fejzić.
Mišljenja je da bi situacija trebala da bude puno bolja kada su u pitanju međuvjerski i multietnički sklad.
„Napad na dva maloljetnika na kupalištu rijeke Cijevne, napad na vlasnika fitnes kluba u Podgorici u prisustvu njegove ćerke, napad funkcionera nikšićkog vodovoda na svoga radnika, napad opasnim predmetom na radnika džamije Hadrovića u Podgorici, fizički napad na učenika medicinske škole u Beranama, teško ranjavanje učenika gimnazije u Baru, napad djece sportista iz Sarajeva u Baru, navijačke parole ‘Nož, žica…’, prekid emitovanja filma na albanskom jeziku na Zabjelu – sve su to slučajevi koji nam, nažalost, pale lampice da možda neke stvari trebamo spustiti sa slova zakona u život u kojem živimo“, naveo je Fejzić, dodajući da ne može sa sigurnošću da kaže da su svi ti slučajevi zasnovani na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
Govoreći o spomeniku ratnom zločincu i četničkom komadantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana navodi da institucije prave kompromise sa ljudima koji krše zakon.
„Nažalost, tu sudjeluju lokalni i državni organi. Možda ne bih reagovao da nemam informaciju da taj isti Đurišić, po sopstvenom priznanju, ubio 10.000 muslimanske nejači. Najveći broj njih pobio je, upravo, na teritoriji Crne Gore. Još uvijek su vidljivi tragovi spaljivanja, protjerivanja i ubijanja“, kazao je Fejzić.
On tvrdi da Ministarstvo kulture i medija ne dozvoljava da se obnovi džamija u Radulićima kod Bijelog Polja koja je spaljena tokom Drugog svjetskog rata od Pavla Đurišića i njegovih sljedbenika.
„Godinama se borimo da uđemo u posjed, obnovimo džamiju i stavimo tačku na nedjelo koje je uradio Pavle Đurišić. Prvo imamo odobrenje, pa onda Uprava za zaštitu kulturnih dobara poništi sopstveno rješenje, vjerovatno po nečijem nalogu. Volio bih da znam ko donosi te odluke. Više nemam povjerenja u instituciju Ministarstva kulture“, istakao je Fejzić.
Ljudi koji vode Crnu Goru, kaže Fejzić, treba da imaju više snage.
„Vjerujem u projekat EU i da bi nas to članstvo dodatno udaljilo od priča iz ’90-ih godina. Članstvo u EU obavezuje. EU i NATO su trenutno najbolje adrese zajednice država na međunarodnom planu i to snažno podržavamo. Vjerujem i da premijer Milojko Spajić iskreno želi da vodi taj proces, ali mora da pokaže više snage i borbe na tom putu. Imam osjećaj da njemu neki ljudi tu smetaju“, smatra Fejzić.
Fejzić smatra da bi Crna Gora trebala da izbjegne da bude poligon za tuđe interese.
„Ne treba da bude poligon za obračun trećih država i da se preko nje obračunavaju treće države sa EU, SAD-a. Mi u Crnoj Gori treba da budemo najpreči jedni drugima i da je svi vidimo kao svoju kuću“, kaže Fejzić.
Prema njegovim riječima priznavanje nezavisnosti Kosova od strane zvanične Podgorice je bila „izuzetna državnička odluka“.
„Ne znam da li bi danas ova većina koja vlada Crnom Gorom imala snage da prizna nezavisnost. Ali budite sigurni, da bi to bila jedna od najvećih prepreka Crnoj Gori za ulazak u EU da nije priznala Kosovo“, ocijenio je Fejzić.
Priča o genocidu u Srebrenici je krenula iz Bosne i Hercegovine, kaže Fejzić, smatrajući tako da je priča o genocidu u Jasenovcu trebala da krene iz Srbije, a ne iz Crne Gore.
„Hrvati to smatraju provokacijom za nešto što priznaju“, zaključio je Fejzić.
