Prema saopštenju Kremlja, 22 dokumenta potpisana su na ceremoniji nakon razgovora dvojice lidera, dok je još oko 20 sporazuma zaključeno na marginama samita. Dokumenti pokrivaju oblasti trgovine, željezničke infrastrukture, tehnologije, medijske saradnje, energetike i međunarodnih odnosa, navodi „Anatolia„. Moskva i Peking istovremeno su usvojili zajedničku deklaraciju o produbljivanju strateškog partnerstva i razvoju multipolarnog svjetskog poretka.
Trgovina u rubljama i juanima
Govoreći nakon sastanka, Vladimir Putin naglasio je da je prelazak na obračun trgovine u nacionalnim valutama omogućio Rusiji i Kini da zaštite ekonomsku saradnju od spoljnog pritiska i nestabilnosti na globalnim tržištima. Prema njegovim riječima, gotovo kompletna robna razmjena između dvije zemlje sada se odvija u rubljama i juanima.
Putin je istakao da je energetski sektor i dalje ključni pokretač bilateralne saradnje, dodajući da Rusija ostaje pouzdan snabdjevač energentima za kinesko tržište. Kineski predsjednik Si Đinping poručio je da su odnosi Pekinga i Moskve važan faktor globalne stabilnosti i kritikovao unilateralizam u međunarodnim odnosima, upozorivši da svijet rizikuje povratak „zakonu džungle“.
Energetika i geopolitika u fokusu
Tokom samita posebna pažnja posvećena je energetici, posebno izvozu ruske nafte i gasa prema Kini. Iako se očekivalo da će biti riječi o projektu gasovoda „Snaga Sibira 2“, koji bi ruski gas usmjerio prema kineskom tržištu umjesto Evropi, zvaničnici nisu saopštili detalje o eventualnom napretku pregovora. Analitičari ocjenjuju da Kina i dalje oprezno pristupa projektu zbog pitanja cijene i dugoročnih obaveza.
Prema podacima koje je iznio Kremlj, trgovinska razmjena Rusije i Kine u 2025. godini dostigla je gotovo 240 milijardi dolara, dok je Kina nakon početka rata u Ukrajini postala najveći trgovinski partner Rusije. Moskva je značajno povećala izvoz energenata prema Kini usljed zapadnih sankcija i gubitka evropskog tržišta.
Poruka Zapadu
Sastanak Putina i Sija održan je samo nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Pekingu, što je dodatno privuklo pažnju međunarodne javnosti. Dvojica lidera naglasila su da žele jačanje „novog tipa međunarodnih odnosa“ i veći uticaj zemalja izvan zapadnog bloka u globalnoj politici.
Posmatrači ocjenjuju da Rusija i Kina kroz intenziviranje saradnje pokušavaju da izgrade alternativne ekonomske i političke mehanizme koji bi smanjili zavisnost od zapadnih finansijskih sistema i američkog dolara. Istovremeno, Peking nastoji da balansira odnose sa Moskvom i Vašingtonom kako bi očuvao stabilnost svjetske ekonomije i sopstvene geopolitičke interese.
