Bilo je 266 zabilježenih događaja koji su uključivali dronove u 2025., što predstavlja skok sa 126 prijavljenih u 2024, piše BBC.
Izvori Vlade rekli su da sa nekim od tih incidenata “ne mogu da isključe neprijateljske državne aktere”.
“Udvostručavanje broja dronova koji nisu u pitanju u blizini vojnih lokacija u Velikoj Britaniji u posljednjoj godini naglašava sve veću i promjenljivu prirodu prijetnji sa kojima se suočavamo”, kaže ministar odbrane Džon Hili.
Vojno osoblje trenutno nema pravnu moć da obara dronove i umjesto toga se oslanja na policiju. Vlada takođe predlaže zakon da to promijeni, što će takođe dozvoliti vojsci da preduzme akcije protiv dronova koji djeluju pod vodom.
“Kroz Zakon o oružanim snagama dajemo našoj vojsci veća ovlašćenja da obori prijeteće dronove u blizini baza i povećavaju se ulaganja u tehnologiju odbrane od dronova da bi Britaniju održali bezbjednom kod kuće i jaku u inostranstvu”, dodao je Hili.
Postojeći protokol zahtijeva od vojnika da odvrate dronove ili da im ometaju GPS signal koristeću opremu protiv dronova. Dok se nova ovlašćenja više fokusiraju na vojne lokacije, moglo bi se proširiti i na civilne lokacije, poput aerodroma.
Prošle godine, brojni dronovi su uočeni iznad četiri britanske vazduhoplovne baze koje koriste i američke vazduhoplovne snage, RAF Lejkenhit i RAF Mildenhol u Safoku, RAF Feltvel u Norfolku i RAF Ferford u Glosterširu.
Tačna priroda prizora ostaje nepoznata.
Stroža pravila za upravljanje dronovama stupila su na snagu u Velikoj Britaniji početkom ove godine. Letačke karte su potrebne za svakoga ko leti dronom ili modelom letjelice težine najmanje 100 g, umjesto 250 g.
Porast upada dronova širom Evrope prošle godine, uključujući i komercijalne aerodrome i elektrane, okrivljen je za sumnjivi ruski program “hibridnog ratovanja”, skoro četiri godine nakon početka invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Očekuje se da će predloženi evropski „zid dronova“, odbrambeni sistem dizajniran da detektuje i uništi lažne dronove koji se protežu od baltičkih zemalja do Crnog mora, biti operativan 2027., prema riječima šefice spoljne politike EU Kaje Kalas.
