Posljednjih nedjelja, grupe brodova, od kojih su neki najveći tankeri na svijetu natovareni naftom i tečnim prirodnim gasom, prešle su opasan prelaz, stvarajući mali ventil za olakšanje globalne ekonomije. Isključivanje sistema AIS otežava elektronsko uočavanje brodova i čini ih manje izloženim iranskim napadima.
Da bi se kretali moreuzom, neki brodovi ostaju u kontaktu sa američkim vojnim zvaničnicima, koji koriste radar, dronove i druge alate za praćenje saobraćaja i pomoć u bezbjednom tranzitu. Sjedinjene Američke Države ih savjetuju kada da se zaustave i kako da odgovore na iranske prijetnje, prema riječima brodovlasnika i američkih zvaničnika.
Protok brodova kroz moreuz je test iranskog uticaja na globalnim energetskim tržištima, kao i test uticaja koji Teheran ima za pregovaračkim stolom sa SAD, gdje sloboda plovidbe ostaje ključna tačka spoticanja, navodi američki list. Iranski državni mediji su prenijeli da će mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde zadržati kontrolu i upravljanje plovnim putem.
U protekloj nedjelji, Revolucionarna garda je pokušala da postavi morske mine i ispalila je pet jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci Centralne komande SAD. Mali broj prelazaka se odvija kroz dio Persijskog zaliva koji su SAD očistile ranije ovog mjeseca kao dio svog kratkotrajnog „Projekta sloboda”.
Ta operacija, u kojoj je učestvovala američka pomorska i vazdušna pratnja, obustavljena je nakon što je Iran počeo da napada brodove, a Saudijska Arabija ograničila pristup SAD svojim bazama i vazdušnom prostoru. Grčki supertanker natovaren sa dva miliona barela sirove nafte komunicirao je sa SAD dok je prelazio plovni put kod obale Omana ranije ove nedjelje. Brod je bio zaglavljen u Persijskom zalivu od početka marta i sada se uputio ka Indiji da isporuči svoj teret.
Dva grčka brodovlasnika čiji su brodovi prošli Ormuz posljednjih dana rekli su da ih klijenti kontaktiraju da pitaju da li mogu da prevezu svoj teret na isti način. Većina tranzita ovog mjeseca pratila je rutu koju je odredio Iran, držeći se njegove obale na sjeveru moreuza ili prolazeći „u mraku”, pa ih je bilo teško pratiti. Samo mali broj je koristio putanju koju su odredile SAD, držeći se obale Omana, pokazuju podaci firme „Kpler”.
„Svi čekaju da se otvori mali prozor da izvedu svoje brodove”, rekla je analitičarka pomorske obavještajne službe u kompaniji Vindvard, Mišel Bokman. Kapetan Tim Hokins, portparol Centralne komande SAD, rekao je da SAD kontinuirano komuniciraju i koordiniraju sa brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Postoji jaka finansijska motivacija za stotine brodova zaglavljenih u Zalivu da se izvuku, naveo je Alesandar Dželj, broker tankera u kompaniji BRS Shipbrokers. Operateri plovila su trošili 10.000 do 15.000 dolara dnevno na gorivo i troškove posade kako bi veliki brodovi za prevoz sirove nafte ostali u pokretu, navode pomorski analitičari.
Kako prenosi američki list, troškovi osiguranja su skočili, a posade dobijaju duplo veće plate zbog ratnih premija.
Plovidba bez AIS-a stvara, međutim, opasnosti jer brodovi ne mogu da vide jedni druge niti da se lociraju na elektronskim kartama, već se umjesto toga oslanjaju na radar za navigaciju, što je pouzdano, ali zahtijeva iskusnu osobu za kormilom, rekli su pomorci. Nekim osiguravačima nimalo ne smeta da osiguraju brodove čak i dok putuju dva do tri sata u „slijepom režimu”.
Osiguravači imaju različita mišljenja o onome što se svi slažu da su visoki rizici, kažu brokeri. Šef pomorskog poslovanja u brokerskoj kući Mekgil i partneri, Dejvid Smit, rekao je da neki navode više cijene ako brodovi imaju pomorsku pratnju, na primjer, pod pretpostavkom da to čini plovilo većom metom. Drugi navode niže premije ako postoji pratnja, zbog percipirane veće zaštite od napada, dodao je on. Stav američke vlade o rizicima ogleda se u uslovima njenog programa reosiguranja od 40 milijardi dolara.
Ovu federalnu sigurnosnu mrežu, koju podržavaju američki osiguravači, predsjednik Tramp je početkom marta najavio kao način otvaranja ključnog plovnog puta za brodarstvo, ali još nije korišćena, prenio je Volstrit džornal. Program reosiguranja biće dostupan samo za brodove sa pomorskom pratnjom, rekao je investitorima prošlog mjeseca izvršni direktor osiguravajuće kuće Čab, Evan Grinberg. Ekonomija osiguranja brodova u ratnim zonama podstiče uspjeh.
Brodovi koji bezbjedno prođu kroz moreuz dobijaju oko 50 odsto svog novca nazad, rekao je Smit.
Ukupne stope su trenutno oko 2,5 do 4 odsto vrijednosti broda, u poređenju sa tipičnih 0,25 posto u mirno doba, navodi brokerska kuća Makgil, prenosi Tanjug. To znači da bi brod od 100 miliona dolara mogao da dobije nazad 1,5 miliona dolara od naknade od tri miliona dolara kada prođe kroz moreuz.
Comments