Odbijen zahtjev Ratka Mladića za prijevremeno puštanje iz humanitarnih razloga

photo: EPA

Haški sud odbio je zahtjev Ratka Mladića za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. Odluku je donijela sutkinja Graciela Gati Santana, nakon konsultacija s petoricom sudija koji su prethodno odlučivali o Mladićevoj žalbi na pravosnažnu presudu.

Mladićeva odbrana tvrdila je da on boluje od terminalne bolesti i da mu je životni vijek drastično skraćen, uz napomenu da uslovi pritvora otežavaju odgovarajuću palijativnu njegu. Međutim, sud je utvrdio da, iako je njegovo zdravstveno stanje ozbiljno i zahtijeva svakodnevnu njegu, ne postoji akutna terminalna bolest koja bi opravdala puštanje na slobodu.

Prema ljekarskim izvještajima, Mladić se nalazi u stabilnom stanju uz povremena poboljšanja, a u zatvorskoj bolnici u Hagu ima pristup visoko specijaliziranoj njezi, uključujući multidisciplinarni tim i mogućnost redovnog kontakta s porodicom. Sud je ocijenio da njegovo dalje zadržavanje nije nehumano ni degradirajuće, već da zadovoljava visoke standarde humanog tretmana osuđenih lica.

Kako se navodi, sud će nastaviti pratiti njegovo zdravstveno stanje i osigurati odgovarajuću njegu i uslove za održavanje kontakta s porodicom.

eu nato vojska

Počela prva zajednička vojna vježba Srbije i NATO

Pistolj 592x900

Srpski državljanin ranjen u Španiji: Pucnjava u poznatom ljetovalištu, policija ga povezala sa „škaljarskim klanom“

Podsjetimo, Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom 2021. godine na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Sudsko vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Ratko Mladić oslobođen krivice za genocid u šest bh. opština i to u Foči, Vlasenici, Ključu, Sanskom Mostu, Kotor Varoši i Prijedoru.

Kao bivši ratni komandant Vojske Republike Srpske osuđen je u prvostepenoj presudi 2017. godine na kaznu doživotnog zatvora prvostepenom presudom ICTY.

Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.

Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.

Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.

Rođen je 1943. godine u Božanovićima kod Kalinovika. Od kada je završio Vojnu akademiju u Beogradu bio je u aktivnoj vojnoj službi Jugoslovenske narodne armije (JNA).

Pred početak ratova na području bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), 1991. godine, Predsjedništvo SFRJ unaprijedilo je Mladića u general-majora, a u aprilu 1992. godine, na samom početku rata u Bosni i Hercegovini, u general-potpukovnika.

U maju 1992. godine je imenovan za komandanta Glavnog štaba novoformirane Vojske Republike Srpske.

Themes

Comment on this topic.

Join the discussion or read the comments

Sports

Budućnost odbila da putuje u Dubai

Sports

13.05.2026.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavlja realizaciju programa „Teqball u školama“ u južnoj regiji

Vembanjama uništio Minesotu, San Antonio na korak do finala

Budućnost izborila polufinale ABA lige

Ferštapen napunio Nirburgring: Zbog Maksovog debija prvi put rasprodate vikend ulaznice