Radulović tvrdi da se potpuni izostanak jasne strategije razvoja turizma i, kako navodi, „maćehinski odnos“ države prema toj privrednoj grani najbolje vidi upravo na primjeru Budvanske rivijere.
Prema njenim riječima, uprkos višegodišnjim upozorenjima turističke privrede o potrebi definisanja pravca razvoja crnogorskog turizma, izostale su konkretne mjere, dok se istovremeno bilježe pad dobiti, rast zaduženosti, povećani troškovi finansiranja i smanjenje gotovinskih rezervi.
„Umjesto stvaranja stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, podsticanja investicija i partnerstva između države i privrede, Vlada stihijskim odlukama direktno ugrožava konkurentnost turističkog sektora“, navela je Radulović.
Kritike je uputila i na račun upravljačke strukture Budvanske rivijere, navodeći da rukovodstvo, uprkos visokim zaradama, nije pokazalo adekvatne rezultate.
„Menadžment Budvanske rivijere ima plate koje dostižu i nekoliko hiljada eura na mjesečnom nivou, ali nema znanje, nema sposobnost i nema viziju“, saopštila je Radulović.
Kao posljedice takvog upravljanja navela je lošu popunjenost kapaciteta tokom prošle godine, niske cijene smještaja, navodnu zloupotrebu službenih vozila i politički motivisane kadrovske promjene.
Prema njenim tvrdnjama, stanje u kompaniji ilustruje i činjenica da je početkom ljetnje sezone 2025. godine otvoren novi profil na Booking platformi, nakon što je prethodni godinama imao nisku ocjenu i veliki broj negativnih komentara gostiju.
„Ni novi početak nije donio značajniji iskorak, pa je do kraja sezone ocjena dostigla tek oko sedam“, navela je ona.
Radulović tvrdi i da problemi prevazilaze finansijske pokazatelje, navodeći kao primjer da je tokom pojedinih perioda prošle turističke sezone više hrane pripremano za zaposlene nego za goste u a la carte ponudi.
Posebno je ukazala na pitanje investicija i utroška novca namijenjenog rekonstrukciji smještajnih kapaciteta.
Prema podacima koje je navela, u unapređenje kapaciteta uloženo je oko 14 miliona eura, od čega je deset miliona obezbijeđeno kreditnim zaduženjem. Kako je istakla, kada se taj iznos rasporedi na približno 300 rekonstruisanih smještajnih jedinica, proizlazi da je prosječno u svaku sobu uloženo oko 42.000 eura.
„Dakle, 42.000 eura potrošeno je za renoviranje soba koje su nakon izvođenja skupih radova bile pune vlage, buđi, opalog maltera, podignutog parketa i drugih problema“, kazala je Radulović.
Zbog toga, kako navodi, ostaje otvoreno pitanje opravdanosti uloženog novca.
„Da li su građani, kao stvarni vlasnici državne imovine, dobili kvalitet koji odgovara uloženim milionima eura, i pošto je očigledno da nijesu – đe su pare?“, upitala je ona.
Kritikovala je i činjenicu da Trg čempresa, uprkos potencijalu da obogati turističku ponudu i donese dodatne prihode, tokom cijele ljetnje sezone nije stavljen u funkciju.
Radulović poručuje da turizam predstavlja ključni stub crnogorske ekonomije i da država mora pokazati ozbiljniji odnos prema toj oblasti.
„Kada kompanija koja pretenduje da bude nosilac crnogorskog hotelskog turizma bilježi negativne rezultate, to bi trebalo da bude crveni alarm za Vladu, koja je dužna građanima da odgovori gdje je svaki utrošeni euro, kakvi su efekti milionskih investicija i ko snosi odgovornost za ruiniranje Budvanske rivijere“, zaključila je Radulović.
Comments