Milatović returned the Law on Amendments to the Law on the Status of Descendants of the Petrović Njegoš Dynasty to the Parliament for reconsideration

Obrazloženje prenosimo integralno.

“Na Devetoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini, dana 1. juna 2026. godine, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš.

Usvojena zakonska rješenja upitna su sa aspekta usaglašenosti sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.

Naime, odredbom člana 78 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da država štiti prirodnu i kulturnu baštinu, dok je odredbom člana 42 stav 1 Zakona o zaštiti kulturnih dobara propisano da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti.

Usvojenim Zakonom se dvorac „Kruševac“ u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenosi u privatnu svojinu princa Nikole Petrovića, iako je riječ o objektu koji već decenijama ima status zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra.

Stoga, prenošenje ovog zaštićenog kulturnog dobra u privatnu svojinu, suprotno je citiranom članu Zakona o zaštiti kulturnih dobara i ustavnoj obavezi zaštite kulturne baštine.

Smatram da je država zauzela ustavan, zakonit i uravnotežen pristup prema potomcima dinastije Petrović Njegoš kroz zakonsko rješenje iz 2011. godine, kojim je predviđena

izgradnja porodične kuće na Cetinju, površine do 300 m² sa pripadajućim zemljištem do 5000 m² i dodjela stana u Podgorici površine do 130 m².

Davanjem dvorca „Kruševac“ u privatnu svojinu stvara se neustavan i nezakonit presedan koji dodatno može otvoriti prostor za slične zahtjeve potomaka iste i drugih dinastija u odnosu na državnu imovinu od istorijskog i kulturnog značaja, što bi takođe bilo štetno po državni interes.

Kada je riječ o vrijednosnom nasljeđu dinastije Petrović Njegoš, naša je dužnost da kroz adekvatnu obrazovnu i kulturnu politiku baštinimo ulogu koju je ona imala u istorijskom trajanju Crne Gore. Ipak, budući da je Crna Gora članom 1 Ustava definisana kao država republikanskog oblika vladavine, afirmacija vrijednosti koje proističu iz takvog ustavnog određenja predstavlja prioritet svake institucije.

Sa iznijetih razloga vraćam Zakon Skupštini na ponovno odlučivanje. Pozivam Upravu za zaštitu kulturnih dobara, kao državni organ zadužen za zaštitu kulturnih dobara, da se hitno odredi o predmetnom Zakonu.”