Funkcionisanje demokratskih institucija je, kako se navodi, generalno stabilno. Međutim, pati od stalnih izazova zbog polarizovane političke situacije i posljedično, institucije ostaju podložne političkim krizama i blokadama.
Vlada je, kako se navodi u izvještaju, djelovala i postizala rezultate u generalno stabilnom okruženju, uprkos velikom ministarskom sastavu i raznolikoj koaliciji stranaka.
„Ipak, upravljanje je ispaštalo zbog nedostatka ministarske koordinacije i opšteg upravljanja“.
Parlament, konstatuje se, može da vrši svoja ovlašćenja, uključujući kontrolu izvršne vlasti i učešće u zakonodavnom procesu, na generalno efikasan način, iako su neredovna pojavljivanja premijera pred Parlamentom „izazvala izvjesnu zabrinutost“.
Nacrt izvještaja obuhvatio je i nedavne kritike u Skupštini na račun Tužilaštva.
„Tokom saslušanja, uključujući i o godišnjem izveštaju Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, predsjednik Skupštine i razni poslanici su otvoreno kritikovali tužilaštvo, uključujući lične napade na Vrhovnog državnog tužioca. Ovi događaji izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog neprimjerenog uticaja i rizikuju ugrožavanje autonomije tužilaštva“, navodi se u nacrtu dokumenta.
Nakon dugog odlaganja, Parlamentarni odbor zadužen za razvoj sveobuhvatne izborne reforme usvojio je u julu amandmane na Zakon o izboru odbornika i poslanika i na Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
„Međutim, ovi amandmani nisu bili suštinski konsultovani sa relevantnim zainteresovanim stranama, uključujući Evropsku komisiju, i samo su djelimično odgovorili na postojeće preporuke OEBS-a/ODIHR-a i GREKO-a. Pravni okvir zahtijeva dalje izmjene, kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija sa svim relevantnim zainteresovanim stranama …“, naglašeno je u nacrtu godišnjeg izvještaja o Crnoj Gori.
U izvještaju je notirana i kriza prilikom penzionisanja sudije Ustavnog suda.
„Nakon kontroverzne odluke Parlamenta da jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda u decembru 2024. godine, došlo je do duboke institucionalne i političke krize, pri čemu je opozicija blokirala parlamentarne postupke nekoliko mjeseci i izražavala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti utvrđenog Ustavom. Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, kao što je navela i Venecijanska komisija u svom mišljenju iz juna“, konstatuje se u izvještaju.
Vrlo dobar napredak,što je najbolja ocjena u izvještaju, Crna Gora zabilježila je u poglavljima 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (Privredno pravo), 7 (Pravo intelektualne svojine), 9 (Finansijske usluge).
Takođe ocjenu „vrlo dobar napredak“ Crna Gora je zavrijedila u poglavlju 31 (Vanjska bezbjednosna i odbrambena politika), nastavljajući 100% usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom, uključujući i sankcije. Najbolju ocjenju dobilo je i poglavlje 32 – Finansijska kontrola.
Nastaviti imenovanja na visoke sudijske pozicije
U poglavlju 23 koje se odnosi na sudstvo i temeljna prava konstatovano je da se Crna Gora nalazi između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u primjeni pravnih tekovina EU i evropskih standard, i u toj oblasti i postigla je izvjestan napredak u cjelini.
Konstatuje se da su preporuke Komisije iz prošle godine djelimično sprovedene , a da u narednoj godini Crna Gora treba da nastavi sa imenovanjima na visoke sudijske pozicije kroz procedure zasnovane na zaslugama i transparentne procedure, uključujući i imenovanja u Ustavniom sudu i Sudskom i Tužilačkom savjetu, kako bi se osigurala nezavisnost, odgovornost i pravilno funkcionisanje pravosudnog sistema.
U Komisiji ističu i da je važno nastaviti jačanje nezavisnosti sudstva i obezbjeđivanje potpune i efikasne primjene unaprijeđenog strateškog i pravnog okvira i da se dalje uskladi pravni okvir, uključujući Ustav, posebno u pogledu sastava i procesa donošenja odluka Sudskog i Tužilačkog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nezavisnosti i odgovornosti sudstva, nesmjenljivosti, nepristrasnosti, integritetu, efikasnosti i profesionalizmu pravosudnog sistema, obraćajući pažnju na preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO).
Poboljšani rezultati u istragama korupcije, nedostaju presude
U dijelu izvještaja koji se odnosi na borbu protiv korupcije navodi se da je Crna Gora umjereno pripremljena u toj oblasti.
Postignut je izvjestan napredak u sprovođenju reformi.
„Rezultat u istragama i krivičnom gonjenju u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavlja poboljšavati, ali broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak i potrebno ga je povećati. Nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni i dalje doprinosi percepciji nekažnjivosti. Potrebno je riješiti problem sistematskog odugovlačenja krivičnih postupaka, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou“, navodi se u izvještaju.
Pravni okvir koji reguliše finansiranje političkih stranaka i izbornih kampanja i dalje treba da se dodatno izmijeni kroz transparentan i inkluzivan proces konsultacija koji uključuje relevantne zainteresovane strane.
Izvjestan napredak u slobodi izražavanja
Crna Gora je umjereno pripremljena u oblasti slobode izražavanja, konstatuje se u izvještaju. „Postignut je izvjestan napredak u sprovođenju reformi. Crna Gora nastavlja da sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima. U julu je Skupština imenovala tri nova člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Međutim, postoje kašnjenja u imenovanju članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU)“, konstatuje se u dokumentu.
Komisija između ostalog preporučuje Crnoj Gori da nastavi da pruža brzu i efikasnu zaštitu novinarima od svih oblika nasilja, uz davanje prioriteta istragama i sudskom praćenju u kritičnim neriješenim slučajevima.
Poglavlje 24: što hitnije uskladiti viznu politiku
U poglavlju 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), Crna Gora se nalazi između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti, konstatuje se u izvještaju.
„Ostvaren je ograničen napredak, započetim radom na poboljšanju opreme za nadzor granica, tekućom kampanjom regrutovanja za zapošljavanje novih službenika granične policije i instalacijom opreme za elektronsku registraciju migranata u prostorijama granične policije u Božaju i Pljevljima“, objašnjeno je u izvještaju.
Kada je riječ o viznoj politici, konstatuje se da je u decembru 2024. Crna Gora je odobrila izuzeće od viza za još dvije zemlje, Bahrein: (trajno) i Uzbekistan (sezonski), i nadogradila sezonsko izuzeće za Saudijsku Arabiju na trajno izuzeće.
„Dodavanjem ovih zemalja, Crna Gora je značajno nazadovala u usklađivanju sa viznom politikom EU. Međutim, u oktobru je Crna Gora ukinula bezvizni režim sa četiri zemlje: Kuvajtom, Egiptom, Jermenijom i Uzbekistanom“, navedeno je u dokumentu.
„Potpuno usklađivanje sa listom zemalja kojima je potrebna viza je završni kriterijum u okviru Poglavlja 24. Crna Gora treba da nastavi da napreduje i da pojača napore na usklađivanju svoje vizne politike kao hitno pitanje. Štaviše, trebalo bi da se pozabavi sezonskim ukidanjem viza, koje nije kompatibilno sa pravnim tekovinama EU u vezi sa vizama. Takođe bi trebalo da sprovede vizne procedure u skladu sa šengenskim standardima, uključujući prikupljanje biometrijskih podataka kao dio ispitivanja zahtjeva za vizu i sprovođenje ciljanih bezbjednosnih mjera, kao što je provjera dolazaka iz zemalja sa bezviznim režimom“, naglašeno je u dokumentu.
Povećati efikasnost presuđivanja u slučajevima organizovanog kriminala
Među preporukama u ovoj oblasti, Komisija ističe da je posebno važno da Crna Gora poveća efikasnost gonjenja/presuđivanja u slučajevima teškog i organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca; da se pozabavi dugotrajnošću suđenja i čestim odlaganjima u slučajevima organizovanog kriminala… i da obezbijedi zapljenu i konfiskaciju imovine stečene krivičnim djelom – sistematskim praćenjem tokova novca, efikasnim i dosljednim sprovođenjem posebnih istražnih mjera koristeći proširenu konfiskaciju.
Zadovoljavajući kapaciteti za borbu protiv organizovanog kriminala
U dijelu koji se odnosi na borbu protiv teškog i organizovanog kriminala Crna Gora je umjereno pripremljena..
„Pravni okvir za teški i organizovani kriminal je u velikoj meri usklađen sa pravnim tekovinama EU. Kapacitet za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala je uglavnom zadovoljavajući“, konstatuje se.
Komisija, između ostalog, očekuje od Crne Gore da u narednom periodu ostvari napredak u popunjavanju upražnjenih mjesta u Specijalnoj jedinici policije, Specijalnom državnom tužilaštvu i Višem sudu u Podgorici, da obezbijedi odgovarajuće prostorije za SDT i SPJ i da reorganizuje odjeljenje za posebne istražne mjere.
Napredak u ekonomskim kriterijumima
U oblasti ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je postigla izvjestan napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.
„Ekonomski rast je usporen usred slabijeg izvoza turizma u 2024. i prvoj polovini 2025. godine. Budžetski deficit se povećao u 2024. godini, ali je bio u skladu sa revidiranim ciljem; međutim, fiskalne ranjivosti ostaju s obzirom na visoke potrebe za refinansiranjem duga i nedavne mjere koje su oslabile prihodnu bazu vlade i povećale socijalnu potrošnju“, kaže se u izvještaju.
Situacija na tržištu rada se, kako konstatuju, nastavila poboljšavati, ali strukturni problemi i dalje postoje, kao što su visoke stope nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti. Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Postignut je izvjestan napredak u poboljšanju poslovnog okruženja i pripremi reforme državnih preduzeća.
Crna Gora je postigla izvjestan napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti za suočavanje sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU.
„Obrazovni sistem se i dalje suočava sa brojnim izazovima, koje vlasti postepeno rješavaju. Napori za unaprjeđenje zelene i digitalne tranzicije nastavljeni su sporim tempom. Potrebni su dalji napori za diverzifikaciju uske proizvodne baze Crne Gore. Veliko oslanjanje ekonomije na usluge, posebno turizam, zajedno sa malom veličinom lokalnih kompanija i njihovim niskim nivoom učešća u izvozu, predstavljaju prepreke povećanju produktivnosti i konkurentnosti lokalnih firmi“, konstatuje se u dokumentu.
