Gorčević: Crna Gora spremna za završnu fazu pregovora

Maida Gorcevic
Photo: gov.me
Intenzivno radimo na ispunjavanju preostalih obaveza u svim oblastima, sa jasnim ciljem da do kraja 2026. godine Crna Gora bude spremna za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja i tehničko zaokruživanje pristupnog procesa, kazala je u intervjuu za Pobjedu Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.

Poručila je da je Crna Gora danas u poziciji u kojoj „konačno možemo reći „evropske integracije ponovo imaju puni zamah i vidljive rezultate“.

Tokom nedavne posjete Crnoj Gori komesarka Evropske unije Ursula fon der Lajen kazala je da je naša država u poziciji da privremeno zatvori pet poglavlja do kraja godine ali i sva preostala do kraja naredne. Na koja poglavlja se to odnosi i kakvu dinamiku zaokruživanja tog procesa Vi očekujete?

GORČEVIĆ: Crna Gora se nalazi u završnoj fazi priprema za Međuvladinu konferenciju u Briselu u decembru, a oblasti u kojima je postignut najveći napredak su pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala, privredno pravo, poljoprivreda i ruralni razvoj i ribarstvo.

Zatvaranje niza poglavlja u decembru će biti važan korak koji potvrđuje da reformski procesi daju konkretne rezultate i da Crna Gora, kao najnaprednija država kandidat, koristi novi zamah u evropskoj integraciji.

Istovremeno, intenzivno radimo na ispunjavanju preostalih obaveza u svim oblastima, sa jasnim ciljem da do kraja 2026. godine Crna Gora bude spremna za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja i tehničko zaokruživanje pristupnog procesa. Na taj način stvaramo uslove da naredna faza našeg puta ka članstvu u Evropskoj uniji bude završna i suštinski reformska.

Kako komentarišete pojedine navode u javnosti koji se odnose na simboliku „tajminga“ njene posjete uzimajući u obzir činjenicu da je došla neposredno pred objavljivanje godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata koje je planirano za početak novembra?

GORČEVIĆ: Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen dolazi u trenutku koji ima snažnu simboliku za Crnu Goru i naš evropski put. Ona predstavlja potvrdu podrške Evropske unije reformskom procesu koji sprovodi Vlada Crne Gore, ali i ohrabrenje da nastavimo sprovođenje ključnih reformi u periodu koji je pred nama.

Sama činjenica da je predsjednica Evropske komisije zajedno sa predsjednikom Vlade otvorila Investicionu konferenciju EU –Crna Gora: „Pametan rast, zelena budućnost – Ubrzanje investicija u Crnoj Gori“ na Luštici, snažna je poruka povjerenja u ekonomski potencijal Crne Gore i potvrda da našu zemlju Brisel vidi kao važnog partnera i buduću članicu Evropske unije.

Posjeta se odvijala u ambijentu izraženog eurooptimizma, u trenutku kada Crna Gora bilježi konkretne rezultate – jedina smo država kandidat koja je dvije godine zaredom zatvarala pregovaračka poglavlja i prva koja je ostvarila IBAR. Dolazak predsjednice Fon der Lajen neposredno pred objavljivanje godišnjeg izvještaja o Crnoj Gori dodatno potvrđuje da EU prepoznaje našu posvećenost, ali i želi da pošalje poruku ohrabrenja da istrajemo na putu reformi koje nijesu lake, ali su ključne za naše članstvo.

Kakva su Vaša očekivanja u odnosu na izvještaj?

GORČEVIĆ: Svakodnevna koordinacija i rad na pregovaračkim poglavljima kao i komunikaciji sa Evropskom komisijom, omogućava nam da budemo potpuno svjesni onoga što se od Crne

Gore očekuje, kao i u kojim oblastima smo napravili najveći napredak, a u kojima i dalje imamo izazove. Već sada, na osnovu svojih procjena i dosadašnjeg rada, možemo reći da će Izvještaj, kao i prethodni, sadržati mnogo pohvala za postignuti napredak, ali i preporuke koje se odnose na oblasti gdje su potrebni dodatni reformski napori. Posebno je važno naglasiti da, što više napredujemo sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja i približavamo se članstvu u EU, Izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori biće sve detaljniji i opsežniji.

Očekujemo da će Izvještaj sadržati pohvale za postignuti napredak u više oblasti, posebno u ekonomskim i finansijskim poglavljima, poljoprivredi i ribarstvu, kao i u sektoru saobraćaja i energetike. U tim oblastima bilježimo mjerljive rezultate koji su vidljivi i građanima – od usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom i pridruživanje Području za jedinstvena plaćanja u eurima (SEPA), infrastrukturnih projekata u saobraćaju, do jačanja energetskih kapaciteta. To su segmenti u kojima Crna Gora potvrđuje da može da napreduje stabilno i predvidivo, uz očuvanje fiskalne discipline i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta.

Glavni izazovi će se, očekujemo, odnositi na poglavlja koja ujedno smatramo i najtežim i najzahtjevnijim, poput poglavlja 8 (Konkurencija), 12 (Bezbjednost hrane), 23 i 24 (Vladavina prava), 27 (Zaštita životne sredine). Očekujemo da će u Izvještaju poseban akcenat biti stavljen na imenovanja u Skupštini, pitanja koja se tiču popunjavanja ključnih institucija i održavanja političke volje za nastavak reformi. Ova pitanja su već javnosti poznata i Ministarstvo zajedno sa nadležnim institucijama aktivno radi na njihovom rješavanju, tako da imamo jasnu mapu puta za naredni period, koja podrazumijeva ispunjavanje obaveza i sprovođenje konkretnih mjera.

Naša strategija je da se kroz konkretne mjere i ispunjavanje obaveza osigura kontinuitet evropskog puta, a istovremeno da se reforme sprovode u korist građana, jačajući institucionalni kapacitet i transparentnost procesa. Na taj način smo spremni da se suočimo sa svim izazovima koje Izvještaj može da istakne i da nastavimo snažno ka zatvaranju preostalih pregovaračkih poglavlja.

Da li su političari u Crnoj Gori na pravi način shvatili poruke koje je Fon der Lajen uputila, a koje se prije svega odnose na neophodnost ubrzanja reformi u oblasti vladavine prava, transparentnosti u javnim nabavkama, borbe protiv korupcije, jačanja nezavisnosti pravosuđa i slobode medija?

GORČEVIĆ: Crna Gora je jasno pokazala da razumije i dosljedno sprovodi poruke koje je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uputila tokom svoje posjete. Naš napredak potvrđuje zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, što predstavlja važnu prekretnicu i potvrdu povjerenja Evropske komisije u reformski kapacitet i ozbiljnost našeg pristupa. Javne nabavke su jedno od temeljnih poglavlja jer direktno utiču na transparentnost, odgovornost i efikasnost javne uprave, a Crna Gora će nastaviti da ih unapređuje u skladu sa najboljom evropskom praksom, kako bi građani i privreda imali jasne koristi od sistema koji funkcioniše po pravilima EU.

Poruke predsjednice Fon der Lajen u vezi sa slobodom medija, nezavisnošću pravosuđa, borbom protiv korupcije i jačanjem vladavine prava dodatna su potvrda da reformski proces mora imati kontinuitet i širinu. Vlada Crne Gore vodi ovaj proces sa punom političkom voljom, ali njegov uspjeh zavisi od saradnje i odgovornosti svih aktera – institucija, političkih subjekata, civilnog društva i medija. Samo zajedničkim naporima možemo obezbijediti da reforme budu sveobuhvatne, održive i usmjerene na stvarne rezultate.

Na taj način, Crna Gora potvrđuje da razumije suštinu evropskog puta – da članstvo u EU nije cilj sam po sebi, već rezultat društva koje počiva na povjerenju, odgovornosti i jednakosti pred zakonom.

Koliko smo, po Vašoj ocjeni, daleko od zaokruživanja reformi koje se odnose na poglavlja 23 i 24 i da li ste optimista kada je riječ o rješenju pitanja u vezi sa Ustavnim sudom?

GORČEVIĆ: Crna Gora bilježi značajan i kontinuiran napredak u sprovođenju reformi iz poglavlja 23 i 24, u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i zaštite temeljnih prava. Vlada predano radi na unapređenju uslova za rad pravosuđa, uz jasna očekivanja od institucija da daju konkretne rezultate.

Već sada vidimo značajne efekte: istrage i optužnice u predmetima korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, čak i ratnih zločina, rezultirale su prvim presudama. Postignuti pomaci pokazuju da postoji politička volja da se suočimo sa složenim slučajevima, što doprinosi postepenom vraćanju povjerenja u pravosuđe.

Posebno je važno istaći da je unaprijeđen kapacitet Specijalnog odjeljenja Višeg suda i Specijalnog državnog tužilaštva, sa novim sudijama i tužiocima, što je ključni preduslov daljeg napretka. Izbor vrhovnog državnog tužioca i predsjednice Vrhovnog suda bili su preduslovi za unapređenje efikasnosti rada i konkretne rezultate.

U oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine broj slučajeva privremenog i trajnog oduzimanja raste, a očekujemo i novi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Uspješna međunarodna saradnja sa EUROPOL-om, FBI-jem i DEA dodatno potvrđuje jačanje kapaciteta i ugleda naših institucija. Rad na ispunjavanju završnih mjerila teče planiranom dinamikom, i uvjereni smo da će napori koje ulažemo donijeti očekivani uspjeh i trajne rezultate. Imenovanja sudija Ustavnog suda, kao i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, predstavljaju odgovornost Skupštine i sigurna sam da će poslanici shvatiti ozbiljnost ovog trenutka i zadatka, te izabrati kandidate koji su kompetentni i nezavisni. Ipak, važno je naglasiti da dok čekamo ova imenovanja mi danas imamo funkcionalne institucije i nadam se da će nesmetano funkcionisanje sistema biti održano i u budućnosti.

Da li i u kojoj mjeri možemo biti zadovoljni rezultatima SDT-a u oblasti borbe protiv korupcije i visokog kriminala?

GORČEVIĆ: U oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije ostvareni su značajni rezultati. Posebno želim da istaknem rad Specijalnog državnog tužilaštva, koje je u posljednje tri godine podiglo optužnice protiv više od 40 visokih državnih funkcionera i službenika – među kojima su bivši čelnici najvažnijih državnih organa, poput Vrhovnog suda, Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Privrednog suda, Agencije za sprečavanje korupcije, Uprave prihoda i carina i Investiciono-razvojnog fonda, ali i bivši ministri, sudije, specijalni tužioci, predsjednici opština i brojni drugi službenici nižeg ranga.

Već u 17 predmeta imamo donijete prvostepene presude, dok je u jednom predmetu izrečena i pravosnažna presuda.

Da li ste zadovoljni dinamikom reformi koje se tiču sveobuhvatne izborne reforme i da li očekujete da će biti ispoštovani rokovi ako znamo da se sjednice Odbora i dalje ne održavaju?

GORČEVIĆ: Poslije više od decenije pokušaja, konačno je napravljen stvaran i mjerljiv iskorak u sprovođenju sveobuhvatne izborne reforme. Ovaj saziv Odbora uspio je da uradi ono što nije pošlo za rukom mnogim prethodnim, da postigne politički dogovor o najosjetljivijim pitanjima izbornog sistema i konkretno unaprijedi zakonski okvir. Ipak, čini se da se značaj ovog uspjeha u javnosti nedovoljno vrednuje, iako je riječ o jednom od najvažnijih reformskih koraka u posljednjih deset godina.

Reforma izbornog zakonodavstva je najkompleksnija sistemska reforma u državi, jer uređuje pravila same izborne utakmice, i predstavlja srž svakog demokratskog poretka. To je proces koji je po prirodi politički najteži, jer zahtijeva dijalog, kompromis i odgovornost svih aktera. Upravo zato postignuti dogovor pokazuje da Crna Gora ima demokratski kapacitet, zrelost i volju da jača svoje institucije i gradi stabilan politički sistem.

Posebno bih istakla važnost i značaj odredbe da se svi izbori održavaju u jednom danu. Time se država rasterećuje čestih izbornih ciklusa, smanjuju se troškovi, jača institucionalna efikasnost i obezbjeđuje veća politička stabilnost. Građani dobijaju predvidiv, uređen i pravedan sistem koji doprinosi povjerenju u izborni proces.

Za mene posebno važan element reforme je i povećanje kvote za žene na izbornim listama sa 30 na 40 odsto. To nije samo formalno pitanje, već suštinski dokaz naše spremnosti da gradimo društvo jednakih šansi, u kojem žene imaju ravnopravan prostor u donošenju političkih odluka.

Veoma značajan segment reforme je i profesionalizacija Državne izborne komisije, kao i nova pravila u oblasti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja i unapređenja kontrole u ovoj oblasti.

Vjerujem da je ovo tek početak i da će Odbor nastaviti sa istim angažmanom i uspjehom, kako bi dovršio sve preostale zadatke izborne reforme i učvrstio institucionalne mehanizme koji garantuju fer, transparentne i stabilne izbore u budućnosti.

Kako komentarišete opaske i komentare, najčešće upućene iz opozicionih redova, da aktuelna većina neće uspjeti da posao na EU integracijama sprovede do kraja?

GORČEVIĆ: Sigurna sam da ćemo posao završiti na vrijeme. Crna Gora je danas u poziciji u kojoj konačno možemo reći – evropske integracije ponovo imaju puni zamah i vidljive rezultate. Vlada je od samog formiranja pokazala da ima i kapacitet i političku volju da vodi ovaj proces dinamično, hrabro i odgovorno. Uspjeli smo da odblokiramo pregovore koji su godinama stajali u mjestu, zatvaramo poglavlja, vraćamo povjerenje Evropske komisije i Crnu Goru ponovo pozicioniramo kao predvodnicu među državama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji.

O našem radu najbolje govore rezultati: napredak u vladavini prava, konkretni pomaci u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ekonomske reforme koje donose stabilnost i nova radna mjesta. To su činjenice, a ne parole.

Evropski partneri to jasno prepoznaju. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je poručila da Crna Gora može da zatvori svih 33 poglavlja do kraja naredne godine – i to nije kompliment bez pokrića, već rezultat konkretnih reformi koje sprovodimo.

Naš cilj nije samo da završimo pregovore, već da sprovedemo promjene koje će trajno unaprijediti funkcionisanje institucija i kvalitet života građana. Proces evropske integracije nije posao jedne vlade, već cijelog društva, i vjerujem da će svi politički akteri – bez obzira na razlike – pokazati odgovornost prema tom cilju. Jer evropska Crna Gora nije interes jedne partije, već svih njenih građana.

Comment on this topic.

Join the discussion or read the comments

Related news

Culture

Entertainment

Society

World

RTV PG AI Novinar