„Kompletna situacija miriše na prinudnu upravu. Čini mi se da nema razumijevanja da se postigne neka vrsta kompromisa. Očekuju nas izbori 13. juna naredne godine. Sve ukazuje na to i svaki redosled poteza ide prema prunidnoj uprai. Mislim da to nije dobro rješenje, ali je jedino moguće u ovom momentu, imajući u vidu izraženu polarizaciju ustavovima između vlasti i opozicije“, naveo je Zečević.
Political scientist Aleksandar Cukovic saglasio se sa Zečevićevom ocjena da prinudna uprava nije dobro rješenje.
„To bi dodatno usporilo neke procese koji se događaju u Glavnom gradu.Vidimo da su i određeni konstituenti aktuelne vlasti izašli sa takvom tvrdnjom. Možemo reći da baš nemamo čiste, otvorene karte u ovom momentu. Čeka se odgovor DNP-a, odnosno njihov stranački sastanak na kom će se oidlučiti kakve poteze će povući dalje. Vidim da se danas u medijima pominje da bi mogli glasati za smjenu Jelene Borovinić Bojović, što djeluje čudno i ne očekujem takav rasplet. Ne bih rekao da smo dobili jasniju situaciju do sada. Ostaje nam da vidimo kako će se stvari odvijati. Važno bi bilo da se ne uvede prinudna uprava“, podvukao je Ćuković.
Zečević je rekao da mu je sa političkog aspekta nelogično da DNP glasa za smjenu Borovinić Bojović.
„Pogotovo da DNP uradi to sa DPS-om, jer to nije uradio u slučaju zahtjeva za smjenom gradonačelnika. Zašto bi to sad uradio? Mislim da je scenario u kojem se glasa za smjenu Borovinić Bojović jer nju čeka visoka pozicija u Vladi. Borovinić Bojović će za 10- 15 dana biti potpredsjednica Vlade za zdravstvo i socijalno staranje. Potpuno mi je nelogično da se glasa za njenu smjenu jer bi uveli Glavni grad u još veću blokadu. Taj scenario direktno vodi u uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu“, rekao je Zečević.
Čistke u ANB-u treba podržati ako ima kompromitovanog kadra
Komentarišući najavljene čistke u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), Zečević je ocijenio da je direktor ANB-a Ivica Janović podigao agenciju na vrlo visok nivo, pogotovo kad je u pitanju odnos sa međunarodni partnerima.
„Vidi se i po zajedničkim akcijama koje je ANB radila sa svojim međunarodnim partnerima. Što se tiče čistki, to treba podržati ako u agenciji ima kompromitovanog kadra“, smatra Zečević.
Ćuković je podvukao da se sistem mora upodobiti određenim nadnacionalnim strukturama po ideološkom i nekom drugom ključu.
„Toga će definitvno biti. Ovdje samo, kako sam razumio, kritičari te akcije navode da bi moć za odlučivanje bila stacionirana u rukama direktora, bez vođenja nekih internih procesa. To naravno i ne čudi, kad uzemo u obzir o kojoj instituciji je riječ. Kritičari ove prakse, koju nazivaju nekom vrstom vetinga u ANB-u, to detektuju kao jedan od delikatnih momenata koji bi mogao da dovede u sumnju određene procese“, istakao je Ćuković.
Zečević je podsjetio da će Zakon o ANB-u ponovo biti mijenjan do kraja juna.
„Promjene se odnose na primjedbe koje je imala Evropska komisija i tiču se Zakona o zaštiti ličnih podataka i još nekih stvari. Kad su u pitanju ovlašćenja direktora ANB-a, vidimo da svi direktori obavještajnih službi u svijetu imaju veća ovlašćenja od Ivice Janovića. Navešću jedan banalni primjer- komunalni policajac ima veća ovlašćenja od službenika ANB-a. Znate li šta može pripadnik BIA-e u Srbiji? Oko toga se lome politička koplja, ali smatram da u tom dijelu treba uraditi to usklađivanje i zakon upodobiti sa evropskim direktivama“, zaključio je Zečević.
