U trenutku kada rast cijena dodatno opterećuje budžete građana i privrede, takva mjera, kako navodi, predstavljala bi brzo i konkretno olakšanje.
„Iako su poskupljenja dobrim dijelom posljedica nestabilnosti na svjetskom tržištu nafte i geopolitičkih dešavanja, struktura cijene goriva pokazuje da država kroz akciznu politiku može značajno uticati na konačnu cijenu koju plaćaju građani“, kazala je Vukajlović.
Dodatnu zabrinutost, kako kaže, izazivaju procjene iz energetskog sektora da bi cijene naftnih derivata mogle nastaviti da rastu već u narednom obračunskom periodu, i to najmanje za iznos posljednjeg povećanja, tj. 16 centi po litru.
„Čak i u slučaju stabilizacije globalnog tržišta, eventualno pojeftinjenje najvjerovatnije ne bi došlo brzo, već bi proces smanjenja cijena trajao duže vrijeme.
Trenutna cijena dizela iznosi 1,50 eura po litru, a njena struktura jasno pokazuje gdje nastaje najveći dio opterećenja:
- nabavna cijena na berzi: 0,68 €
- akciza: 0,44 €
- PDV: 0,26 €
- troškovi i marža trgovaca: 0,12 €
To znači da država kroz akcize i PDV uzima oko 70 centi po svakom litru goriva, odnosno gotovo polovinu cijene koju plaćaju građani.
Analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 30% snizilo cijenu goriva na približno 1,34 eura po litru, odnosno na nivo prije posljednjeg povećanja. Ukoliko bi se akcize smanjile za 50%, cijena goriva mogla bi biti niža i do 27 centi po litru“, istakla je Vukajlović.
U vremenu globalne nestabilnosti i rasta troškova života, odgovorna politika, kaže Vukajlović, mora tražiti načine da ublaži pritisak na građane i privredu.
„Smanjenje akciza na gorivo predstavlja jednu od najbržih i najefikasnijih mjera koja bi mogla donijeti konkretno olakšanje. Građani Crne Gore ne mogu sami nositi puni teret globalnih ekonomskih kriza. Važno je razmotriti sve mogućnosti koje mogu doprinijeti zaštiti životnog standarda građana i stabilnosti privrede, jer svako novo povećanje cijena goriva preliva se u lanac novih poskupljenja u čitavoj ekonomiji“, navela je Vukajlović.
