Pad indeksa i prometa

photo: Montenegroberza
Pad indeksa i značajno manji promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj su poslanici usvojili izmjenu Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se garantuje neradna nedjelja u trgovinama.

Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10 i indeks MONEX, neznatno su oslabili na 1.190,14 bodova, odnosno 18.507,61 poen.

Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 125 puta manji i iznosio je 78,4 hiljade EUR.

Gubile su akcije Elektroprivrede i Jugopetrola, 2,3 odsto na 5,52 EUR, odnosno neznatno na 15,7 EUR. Rasle su dionice Crnogorskog elektroprenosnog sistema i Otrantkomerca, pet odsto na 1,27 EUR, odnosno 3,4 odsto na 5,12 EUR.

Akcije Crnogorskog Telekoma, Poslovno logističkog centra Morača i Plantaža ostale su na prošlosedmičnom nivou od 2,3 EUR, odnosno pet EUR i 17,2 centa. Dionice Instituta Igalo i Mješovitog u petak su koštale 60 EUR, odnosno 50 centi.

Trgovano je i akcijama Budvanske rivijere, Marine Bar i Solane „Bajo Sekulić“, koje su sedmicu završile na 7,51 EUR, odnosno 3,02 EUR i 92 centa. Dionice Luke Bar su u petak koštale 31 cent, Port of Adrie 20 centi, a Čelebić investa 60 centi.

Poslanici su početkom sedmice, na predlog Pokreta Evropa sad (PES), usvojili izmjenu Zakona o unutrašnjoj trgovini, kako bi se zaposlenima u trgovini obezbijedila neradna nedjelja.

Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Poslanički klub PES-a je, nakon te odluke, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene člana 35a, dok su dodatne izmjene u međuvremenu urađene kroz amandmane.

Poslanik PES-a Miloš Pižurica smatra da je usvajanjem izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom je opet uvedena neradna nedjelja, izvojevana velika pobjeda radničkih prava u Crnoj Gori.

“Skupština je uradila ono što je njena ustavna nadležnost, a to je da je izglasala zakon koji je po mjeri građana i radnika”, poručio je Pižurica.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) kazali da su usvajanjem izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini ponovljene iste ustavnopravne manjkavosti zbog kojih je prethodnu odredbu o zabrani rada trgovina nedjeljom Ustavni sud proglasio neustavnom.

Oni su naveli da parlament nije uzeo u obzir preporuku Socijalnog savjeta da se rad nedjeljom omogući isključivo tokom ljetnje i zimske turističke sezone, uz obavezan slobodan naredni vikend za zaposlene koji rade nedjeljom, kao i uvećanje dnevnice od 80 odsto.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović u srijedu je proglasio izmjenu Zakona o unutrašnjoj trgovini, vodeći računa, kako je kazao, isključivo o interesima radnika, ali sa zahtjevom da se Ustavom garantuje neradna nedjelja, jer je to jedino rješenje koje donosi sigurnost za radnike.

On smatra da usvojena izmjena nije rješenje, te da je u pitanju isti model koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim.

Na taj način, prema njegovim riječima, Skupština dovodi u pitanje vladavinu prava i odluke Ustavnog suda, odnosno jednakost ostalih radnika koji rade nedjeljom, umjesto da se problem riješi sistemski i dugoročno.  

Vlada je u četvrtak usvojila Predlog ugovora za drugu dionicu auto-puta prema kojem će kineski konzorcijum PowerChina-Stecol-PCCD imati pet godina da uradi glavni projekat i izgradi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice.

Predlog ugovora za izgradnju druge dionice auto-puta predviđa i dvije godine da kineski konzorcijum PowerChina – Stecol – PCCD otkloni potencijalne nedostatke u poslu.

Eventualne sporove između Monteputa i kineskog izvođača rješavaće jednočlana komisija, čijeg će člana ako ne bude dogovora dvije strane – imenovati predsjednik FIDIC-a (Međunarodna federacija inženjera konsultanata) ili lice koje on imenuje, dok će u slučaju arbitraže biti nadležna Arbitražna institucija Švajcarske komore u Cirihu.

Monteput je sredinom januara izabrao kineski konzorcijum PowerChina – Stecol – PCCD za izvođača, odnosno da urade glavni projekat i drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Njihova ponuda je vrijedna 693,97 miliona EUR.

Ta trasa duga je oko 23 kilometra, a finansiraće se iz državne kase, kroz kredit od 200 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i grant Evropske unije od 150 miliona EUR.

Comment on this topic.

Join the discussion or read the comments

Related news

Culture

Entertainment

Society

World

RTV PG AI Novinar