On je kazao da EPCG NET ima posebnu vrijednost jer okuplja učesnike koji energetiku posmatraju iz različitih uglova.
„Ovdje su predstavnici kompanija koje proizvode, prenose, distribuiraju i snabdijevaju električnom energijom. Ovdje su stručnjaci koji prate tržište, finansiranje, regulatorni okvir, evropske politike, nove tehnologije i uticaj energetike na čitavo društvo. Upravo zbog toga ovaj skup ne treba posmatrati samo kao konferenciju, već kao mjesto ozbiljnog razgovora o tome kako da energetska tranzicija bude razvojna šansa, a ne administrativna obaveza“, rekao je Đukanović.
Govoreći o temama simpozijuma, Đukanović je naveo da će učesnici razgovarati o ulozi Evropske unije u kreiranju investicionog ambijenta, perspektivama razvoja energetike regiona do 2030. godine, finansiranju projekata obnovljivih izvora energije, integraciji tržišta električne energije, uticaju CBAM mehanizma, novim energetskim trendovima i primjeni vještačke inteligencije u elektroenergetici.
Prema njegovim riječima, energetika više nije samo pitanje izgradnje elektrana.
„Ona je pitanje regulative, kapitala, tržišta, tehnologije, prostora, životne sredine i odgovornosti prema građanima“, poručio Đukanović.
Naglasio je da EPCG u tom procesu ima posebnu odgovornost kao kompanija koja nije samo proizvođač i snabdjevač električne energije, već stub elektroenergetskog sistema, oslonac privrede i važan partner države.
„Naša obaveza je da održimo ono što su generacije prije nas izgradile, ali i da stvorimo kapacitete koji će generacijama poslije nas omogućiti sigurniju i čistiju energetsku budućnost“, kazao je Đukanović.
Poručio je da EPCG nije u fazi čekanja, već u intenzivnoj fazi realizacije investicionih projekata.
„Ukupni investicioni okvir je oko 4,1 milijardu eura. Ukoliko realizujemo ono što smo planirali, uradićemo veliku stvar za Crnu Goru“, rekao je Đukanović.
Kako je naveo, prvi dio tog portfelja čine projekti koji su završeni ili se nalaze u završnim fazama realizacije.
„Među njima su ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, rekonstrukcija i modernizacija hidroelektrana Piva i Perućica, kao i izgradnja vjetroelektrana. Vrijednost tih investicija iznosi 275 miliona eura, dok je kroz njih već izgrađeno oko 170 MW novih proizvodnih kapaciteta“, rekao je Đukanović.
Govoreći o projektima Solar 3000+ i Solar 5000+, Đukanović ih je označio kao jednu od najznačajnijih razvojnih inicijativa EPCG.
„Ti projekti nijesu samo investicija u opremu i solarne panele. Oni predstavljaju promjenu poslovne filozofije. Njihova suština je jednostavna i snažna, proizvodi gdje trošiš“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, kada se električna energija proizvodi na krovu kuće, stambene zgrade, javne ustanove ili privrednog objekta, mijenja se odnos građana i privrede prema energetskom sistemu.
„Potrošač postaje aktivni učesnik sistema. Krov postaje energetski resurs. Lokalna potrošnja dobija novu vrijednost. Mreža dobija drugačiju dinamiku, a država širu bazu za energetsku sigurnost“, naveo je Đukanović.
On je podsjetio da je EPCG krenula tim putem i prije nego što su evropske direktive jasno definisale obavezu projektovanja novih objekata kao solarno spremnih i prilagođavanja postojećih objekata za instaliranje solarnih elektrana.
„Za tri i po godine taj koncept zaživio je na oko 10.000 krovova, sa više od 100 MWp instalirane snage“, rekao je Đukanović.
Govoreći o projektima koji su trenutno u razvoju, Đukanović je saopštio da EPCG kroz završene i tekuće projekte obnovljivih izvora energije raspolaže portfeljom od gotovo 570 MW, odnosno MWp.
Vrijednost tih investicija procijenjena je na oko 450 miliona eura, dok je očekivana godišnja proizvodnja oko 900 GWh električne energije.
Poređenja radi, kako je naveo, Hidroelektrana Piva je u posljednjih 15 godina imala prosječnu godišnju proizvodnju od 717 GWh.
„To pokazuje koliki značaj imaju projekti koje razvijamo“, istakao je Đukanović.
Među najvažnijim projektima naveo je nastavak programa kroz Solar 10000+, izgradnju solarnih elektrana u Željezari, na branama EPCG i na lokaciji Kapino polje, kao i projekte solarnih elektrana Krupac i Gračanica.
Posebno je istakao značaj baterijskih sistema za skladištenje energije, kao i projekat mini hidroelektrane Otilovići.
Đukanović je najavio da se narednih dana očekuje zaključenje ugovora za ugradnju osmog agregata u HE Perućica.
„Riječ je o agregatu snage 58,5 MW, a projekat finansira KfW banka, kojoj želim da se zahvalim na podršci“, rekao je Đukanović.
Podsjetio je i da se vjetroparkovi Gvozd finansiraju uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj.
„Vjetropark Gvozd 1 vrijedan je 82 miliona eura, dok je vrijednost Gvozda 2 oko 25 miliona eura. Oba projekta finansiraju se iz kreditnih sredstava EBRD-a i koristim priliku da zahvalim toj instituciji na partnerstvu“, kazao je Đukanović.
Istakao je da pored projekata koje EPCG samostalno razvija, kompanija planira i snažniju saradnju sa strateškim partnerima.
Prema riječima Đukanovića, riječ je o značajnim solarnim, hidroenergetskim i baterijskim projektima.
„Prema sadašnjem pregledu, EPCG može odmah da ponudi oko 700 MW projekata, čija je vrijednost blizu 700 miliona eura“, saopštio je Đukanović.
On je dodao da treći razvojni pravac predstavljaju projekti privatnih investitora, pravnih i fizičkih lica.
„Spremni smo da ostvarimo različite modele saradnje, a spreman sam da saopštim i da otkupimo kompletan projekat ukoliko se nalazi u zadovoljavajućoj fazi razvoja“, rekao je Đukanović.
Govoreći o izazovima energetske tranzicije, Đukanović je istakao da odgovori moraju doći kroz dijalog struke, institucija i kompanija.
Kao ključna pitanja izdvojio je finansiranje obnovljivih izvora energije, ubrzavanje procedura bez ugrožavanja kvaliteta odlučivanja, integraciju tržišta električne energije, pripremu privrede za CBAM, razvoj baterijskih sistema, digitalizaciju i primjenu vještačke inteligencije.
„Kako da građani, privreda, lokalne zajednice i država vide korist od tranzicije, to je jedno od ključnih pitanja na koje moramo dati odgovor“, kazao je Đukanović.
On smatra da se energetska budućnost Crne Gore ne može graditi na jednoj tehnologiji, jednom izvoru energije ili jednom modelu finansiranja.
„Potreban nam je uravnotežen pristup. Potrebni su nam hidropotencijali, solarna energija, energija vjetra, skladištenje energije, modernizacija mreže, tržišna integracija, digitalni alati i ozbiljna finansijska disciplina. Potrebni su nam projekti koje EPCG sama
nosi, projekti sa strateškim partnerima i saradnja sa privatnim investitorima, uvijek uz jasna pravila i zaštitu javnog interesa“, poručio je Đukanović.
Zaključujući obraćanje, Đukanović je naglasio da energetska tranzicija nije pitanje jednog mandata, jedne uprave ili jedne investicije.
„To je dug proces u kojem se vidi koliko smo kao društvo sposobni da planiramo, sarađujemo i donosimo odluke na vrijeme. Ako budemo čekali da se sve okolnosti same poslože, izgubićemo vrijeme. Ako budemo radili bez stručnosti i mjere, izgubićemo povjerenje. Zato EPCG bira treći put, odgovoran razvoj, konkretne projekte, provjerena partnerstva i otvoren razgovor“, zaključio je Đukanović.
Budva će tokom naredna dva dana biti mjesto susreta ključnih donosilaca odluka, lidera vodećih energetskih kompanija, predstavnika evropskih i međunarodnih institucija, investitora, finansijskih organizacija, regulatornih tijela i renomiranih stručnjaka iz oblasti energetike iz Crne Gore, regiona i Evrope, koji će u okviru stručnih panela i diskusija diskutovati o temama od presudnog značaja za razvoj energetike u narednom periodu.
Comments