„Svjetski dan koji se tiče ozonskog omotača je važan iz razloga, prije svega, da se podsjetimo koliko je ozonski omotač važan za očuvanje generalnog života na planeti i zemlji. Utiče negativno na poljoprivredu, na usjeve, i svakako šteti i privrednim aktivnostima i samom čovjeku“, navela je za Gradsku direktorica Centra za klimatske promjene UDG dr Ivana Vojinović.
Ozonska rupa je otkrivena još 1985-te iznad Antarktika, što je izazvalo globalnu zabrinutost i doprinijelo donošenju Montrealskog protokola – najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u oblasti zaštite životne sredine. Sporazumom su zabranjene štetne hemikalije koje uništavaju ozon, a uvedene su ekološki prihvatljive alternative.
„Na svu sreću, ozonski omotač se lagano oporavlja, dakle ta rupa se postepeno sanira i, prema nekim projekcijama, već do polovine tekućeg vijeka – ako ne bude dodatnih negativnih uticaja – a vrlo vjerovatno do kraja vijeka, do 2100. godine, ozonski omotač bi trebalo da se vrati u svoje pređašnje stanje, zahvaljujući ispravnim politikama eliminacije ovih supstanci“, pojasnila je Vojinović.
Stručnjaci podsjećaju da je odgovornost i na svakom pojedincu – pravilno odlaganje otpada, manja upotreba hemikalija i održivi proizvodi doprinose očuvanju ozonskog omotača i zdravijoj životnoj sredini.
Comments