Događaj je okupio predstavnike akademske zajednice, institucija, medija i organizacija civilnog društva, s ciljem da se razmotri kako se u savremenom društvu formiraju strahovi i predrasude, te na koji način Crna Gora može graditi odgovornu i inkluzivnu politiku prema strancima i migrantima.
U prvom dijelu tribine, „Društvo i strah: Kako nastaje ksenofobija?“, učesnici su bili docent Branko Bošković, specijalizantkinja medicinske psihologije Anđela Golubović i pisac Balša Brković. Razgovor je otvorio niz pitanja o društvenim i psihološkim korijenima netrpeljivosti, ulozi medija i političkih narativa u oblikovanju straha i podjela.
Golubović je istakla da u događajima i javnim raspravama u Crnoj Gori prepoznaje „elemente političke propagande i manipulacije“, ocjenjujući da živimo „u svojevrsnom građanskom ratu niskog intenziteta“. Kako je navela, „građani su često upućeni da slušaju i slijede, umjesto da samostalno razmišljaju“, što ukazuje na „nezrelu političku svijest i identitet društva“.
Bošković je naglasio da se o migracijama ne može govoriti izdvojeno od problema iseljavanja. „Emigracija i imigracija su nerazdvojne teme“, kazao je, dodajući da pitanje imigracije još uvijek nije dominantno političko pitanje u Crnoj Gori, ali da bi takav razvoj situacije „u skorijoj budućnosti mogao postati neizbježan“.
Brković je upozorio na političke strukture koje „uvijek postoje i spremne su da kapitalizuju na pitanjima straha i mržnje prema drugima“. Prema njegovim riječima, „kulturni narativi kojima smo izloženi često hrane logiku ‘mi i oni’“, čime se produbljuju društvene podjele.
U drugom dijelu tribine, pod nazivom „Država i granice: Migracije, bezbjednost i ljudska prava“, govorili su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić i izvršna direktorica Centra za politike migracija i multikulturalizam Dragana Otašević.
Bjeković je ukazao da crnogorsko društvo reaguje na migracije na način na koji se reaguje kada se desi kulturološki šok, podsjećajući na mehanizme pravne zaštite stranaca i domaćih građana, kao i na ulogu institucije Zaštitnika u praćenju i unapređenju njihovih prava.
Kažanegra Stanišić predstavila je glavne pravce državne politike prema strancima, objašnjavajući kako se crnogorski sistem usklađuje s praksom i regulativom Evropske unije, te koje su najnovije izmjene zakonskih rješenja trenutno u skupštinskoj proceduri.
Otašević je podsjetila da je pravo na migraciju jedno od osnovnih ljudskih prava. „Crna Gora je zemlja sa visokim stepenom iseljavanja, i moramo istovremeno govoriti o zaustavljanju odlaska ljudi, podsticanju povratka dijaspore i promociji imigracije kao dijela održivog razvoja društva“, kazala je ona.
Panel diskusijama moderirao je Srdan Kosović, predsjednik Alumni asocijacije Univerziteta Crne Gore, koji je zaključio da su slični razgovori od ključnog značaja za razvijanje kritičkog mišljenja, odgovornog javnog diskursa i inkluzivne društvene klime.
