U trci za profitom i brzom zaradom Boka Kotorska gubi utakmicu. Dok se betonira kopno i more, mijenja se istorija, biologija i geografija, a šteta koja je već napravljena, na primjeru plaže i hotela u Baošićima, je nenadoknadiva.
Rješenja postoje, ali su skupa i gotovo neizvodiva, saglasni su stručnjaci profesor Ilija Lalošević, član Nacionalne komisije za UNESCO i arhitekta Vuk Čvoro.
„Jednim dijelom je sigurno i nenadoknadljiva. Mi smo imali jedno takvo slično nasipanje kad se gradio put Risan- Nikšić-Žabljak, gdje to nikad nije izvađeno iz mora. Imali smo jedno takvo nasipanje prilikom gradnje hotela Huma u Kotoru“, kaže Lalošević.
„Nisam nešto optimističan ni što se tiče hapšenja, ni što se tiče vraćanja u prvobitno stanje. Nadam se da to nije neka farsa i neka obmana. Stvarno smo postali svjedoci da se našim prostorom raspolaže na način kako investitori kažu. Ovo je očigledan i ja sam primjer toga“, ističe Čvoro.
Moć novca i snaga investitora se jedne i nemoć sistema sa druge strane vidljivi su na svakom koraku.
„Ako mene pitate, ovaj hotel uopšte nije od značaja zato što je taj hotel izlazi van nekog okvira savremenih hotela gdje se u suštini ide više na kvalitet, a ne na kvantitet. Kao ovdje, znači broj soba nije mjerilo kvaliteta nekog hotela, boravka i tako dalje“, kaže Čvoro.
„Mi danas, nažalost, imamo problem i sa rješenjima iz urbanističkih planova koji su dakle de jure ispravni, ali de facto su veoma problematični. Takvih primjera mi imamo već posljednjih par decenija gdje se zaista ne vodi računa ni o kulturnoj ni o prirodnoj baštini“, ističe Lalošević.
Kako će nakon ovog drastičnog slučaja UNESCO reagovati nije teško pretpostaviti.
Bojim se da bi ovo moglo da bude povod da se područje stavi na listu Svjetske baštine koja je u opasnosti.
Podsjetimo da se radovi na obali u Baošićima moraju zaustaviti te da je država posvećena zaštiti svjetskog dobra u skladu i sa nedavno usvojenim izmjenama zakona, kazao je juče i premijer Milojko Spajić.
