“Zbog administrativnih prepreka vezanih za sistem osiguranja na Kosovu, ova lica u Crnoj Gori i dalje ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu kroz Fond za zdravstveno osiguranje”, istakao je Šaljaj.
To, kako navodi, u praksi znači da su prinuđeni da zdravstvene usluge plaćaju sami ili da odlaze na Kosovo kako bi ostvarili pravo na liječenje, dok određene zdravstvene usluge, poput operacija i porođaja, nijesu dostupne bez značajnih troškova.
“Postavlja se ozbiljno pitanje – da li je zaista potrebno više od pola godine da se pronađe rješenje za pitanje koje se tiče osnovnog ljudskog prava na zdravstvenu zaštitu? Da li su bilateralni odnosi sa Kosovom toliko slabi da se ne može pronaći administrativni model koji bi omogućio ovim ljudima pristup zdravstvenim uslugama u zemlji u kojoj žive. Istovremeno se nameće i drugo pitanje: da li na ovaj način želimo da i ono malo pripadnika romske i egipćanske zajednice koje živi u Crnoj Gori dodatno marginalizujemo ili čak indirektno podstaknemo njihovo iseljavanje?”, naveo je Šaljaj.
On je podsjetio da Crna Gora već sada ima jedan od najmanjih brojeva pripadnika romske i egipćanske zajednice u regionu.
„Već više od šest mjeseci Romi i Egipćani sa privremenim i stalnim boravkom u Crnoj Gori nemaju pristup osnovnom pravu – zdravstvenoj zaštiti. Postavlja se pitanje da li ovi ljudi treba da čekaju da se razbole, da ne mogu dobiti liječenje ili da nemaju pravo na bezbjedan porođaj kako bi država konačno reagovala i riješila problem koji traje predugo“, kazao je Šaljaj.
Iz Romskog savjeta očekuju od nadležnih institucija da hitno pristupe rješavanju ovog problema i obezbijede da Romi i Egipćani sa privremenim i stalnim boravkom u Crnoj Gori imaju pristup osnovnim pravima, među kojima je i pravo na zdravstvenu zaštitu.
