Kako navode, bez sigurnog pristupa vodi, sanitaciji i higijeni u neposrednoj blizini doma, žene i djevojčice nose nesrazmjerno veći teret od muškaraca i dječaka. One su te koje najčešće obezbjeđuju vodu, upravljaju njome i brinu o članovima porodice oboljelim usljed upotrebe nebezbjedne vode.
“Zbog toga narušavaju zdravlje, izlažu se rizicima po sigurnost i propuštaju obrazovne i ekonomske prilike”, dodaju u saopštenju.
Zato se, ističu, globalna kriza vode može posmatrati i kao kriza koja posebno pogađa žene. Vrijeme je da žene i djevojčice budu u središtu rješenja – ne samo kao korisnice, već kao liderke, inženjerke, poljoprivrednice, naučnice, njegovateljice i pokretačice promjena. Kada su osnažene da ravnopravno učestvuju zajedno s muškarcima i dječacima, koristi ima cijelo društvo.
“Nedostatak adekvatnih sanitarnih uslova dodatno ugrožava njihovo dostojanstvo, obrazovanje i mogućnosti zapošljavanja”, navode u saopštenju.
Ovogodišnja kampanja, pod sloganom „Gdje voda teče, raste jednakost”, ističu, naglašava potrebu da žene i djevojčice budu aktivne učesnice u donošenju odluka i kreiranju rješenja u oblasti upravljanja vodnim resursima.
“Unapređenje pristupa vodi, sanitaciji i higijeni (WASH) ključno je za postizanje rodne ravnopravnosti, ali i za napredak u oblastima zdravlja, obrazovanja i ekonomskog razvoja”, kazali su iz IJZ-a.
Kako zaključuju, rodno osjetljiv WASH sistem od suštinskog je značaja za ostvarenje ciljeva Agende 2030. Integracija rodne ravnopravnosti u politike na svim nivoima doprinijeće dostupnosti vode i sanitacije za sve, ali i napretku u oblastima smanjenja siromaštva, zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja.
Ukazuju i na ključne činjenice:
· Globalno, 26% žena i djevojčica (1,1 milijarda) nema pristup bezbjednoj vodi za piće.
· Žene i djevojčice dnevno provedu oko 250 miliona sati u prikupljanju vode – više od tri puta duže od muškaraca i dječaka.
· Samo 39% škola u svijetu pruža edukaciju o menstrualnom zdravlju.
· 1,8 milijardi ljudi nema pristup pitkoj vodi u domaćinstvu, a u većini slučajeva žene su odgovorne za njeno prikupljanje.
· Manje od 50 zemalja ima politike koje prepoznaju učešće žena u upravljanju vodnim resursima i sanitacijom.
· Oko milion smrtnih slučajeva godišnje povezano je s nehigijenskim uslovima porođaja.
· Žene čine gotovo polovinu poljoprivredne radne snage u zemljama sa nižim i srednjim prihodima, ali im je produktivnost u prosjeku 20–30% niža od produktivnosti muškaraca.
