On je govorio na otvaranju dvodnevne regionalne radionice o pristupu klimatskom finansiranju za zaštitu kulturne baštine, vodenih sistema i biodiverziteta u Jugoistočnoj Evropi, koju organizuje Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u partnerstvu sa MERS-om.
Cilj radionice je da posluži kao platforma za razvoj integrisanih projektnih ideja koje tretiraju adaptaciju na klimatske promjene kroz zaštitu i održivu upotrebu kulturne baštine, vodenih resursa, biodiverziteta i sistema tradicionalne ishrane u Jugoistočnoj Evropi.
Dabetić je, u ime MERS-a, pozdravio predstavnike agencija Ujedinjenih nacija (UN), kao i kolege iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore. On je zahvalio UNESCO-u što je inicirao i izrazio interesovanje za organizaciju radionice u našoj zemlji, kao i za njihovo vođstvo u podsticanju ovog dijaloga.
„Sve zemlje koje danas predstavljamo blagoslovene su izuzetnom prirodnom ljepotom i kulturnim bogatstvom — od planina i rijeka do istorijskih lokaliteta, različitih ekosistema i tradicionalne ishrane. To su stubovi naših ekonomija, istorije i naše zajedničke budućnosti“, istakao je Dabetić.
Prema njegovim riječima, svi smo svjesni da uticaji klimatskih promjena nijesu više daleke projekcije — oni su naša sadašnja stvarnost.
„Mnoge zemlje su obavezane da smanje uticaje klimatskih promjena u skladu sa konvencijama poput Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama i Konvencije o biološkoj raznolikosti, zajedno sa pripadajućim protokolima, sporazumima i okvirima“, naveo je Dabetić.
Ukazao je da u Crnoj Gori svjedočimo porastu temperatura, učestalijim šumskim požarima, sušama i olujnim nepogodama.
„Ovi izazovi ugrožavaju ne samo našu životnu sredinu, nego i turizam, sigurnost hrane i otpornost zajednica. Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva multisektorski pristup, koji vodi Direktorat za klimatske promjene i održivi razvoj unutar našeg Ministarstva, odgovoran za pripremu važnih nacionalnih dokumenata na ovu temu“, naveo je Dabetić.
Istakao je da radionica pruža vrijednu platformu za istraživanje punog potencijala klimatskog finansiranja, kroz mehanizme poput Zelenog klimatskog fonda i Adaptacionog fonda, koji mogu podržati integrisana i zajednički vođena rješenja.
„Posebno nas ohrabruje fokus radionice na pretvaranju nacionalnih prioriteta u investiciono spremne projektne ideje — kako na regionalnom, tako i na nacionalnom nivou“, zaključio je Dabetić.
