U razgovoru za Guardian u Pragu, Pavel je pozvao na dovoljno odlučne, potencijalno čak i asimetrične odgovore kako bi se suprotstavili provokativnom ponašanju Moskve protiv Saveza ili rizikovali da Kremlj intenzivira svoje akcije.
Pavel, koji je bivši predsjedavajući vojnog odbora NATO-a, ima iskustvo u oblasti odbrane. Njegovo dugogodišnje iskustvo u razgovorima s Moskvom u suspendovanom vijeću NATO-Rusija učinilo ga je uticajnim glasom o budućnosti saveza i prijetnjama s kojima se suočava.
Izrazio je frustraciju zbog nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Američkih Država da nastave vršiti pritisak na Rusiju, iako se suzdržao od upućivanja direktnih kritika američkom predsjedniku Donaldu Trampu uprkos tome što on i dalje dovodi u sumnju budućnost obaveza Vašingtona prema savezu.
Pavel je rekao da su se ruski vojni lideri ponekad smijali paralizi donošenja odluka u savezu.
Kada sam ih pitao zašto izvode ove provokativne akcije u vazduhu, bliske susrete ili prelete iznad bojnih brodova u Crnom ili Baltičkom moru, njihov odgovor je bio: ‘zato što možemo’. To je upravo vrsta ponašanja koju smo dozvolili – rekao je Pavel.
NATO-ov borbeni avion oborio je dron iznad Estonije ove sedmice, a slični incidenti su poremetili svakodnevni život u Letoniji i Litvaniji. U većini slučajeva, vjeruje se da su dronovi ukrajinske jedinice koje su ciljale Rusiju, a koje su bile ometane i preusmjerene prema NATO teritoriji uz pomoć alata elektronskog ratovanja.
Rusija takođe optužuje baltičke države da sarađuju s Ukrajinom kako bi pokrenule napade dronovima s njihovih teritorija, što one snažno poriču.
Takođe je kritikovao neuspjeh Evrope da definiše svoju politiku prema Rusiji.
Umjesto toga, uglavnom čekamo šta dolazi iz Washingtona. Čak bi i Sjedinjene Američke Države mogle biti srećnije da je Evropa aktivnija. Ako ne smislimo vlastite prijedloge, onda izgledamo slabo ili dezorijentisano – objasnio je Pavel.