Odluke koje sada donose poljoprivrednici i vlade o upotrebi đubriva, uvozu, finansiranju i izboru usjeva odrediće da li će cijene hrane naglo porasti kasnije ove godine ili početkom 2027, navodi ta agencija Ujedinjenih nacija.
„Počnite ozbiljno da razmišljate o tome kako da povećate apsorpcioni kapacitet zemalja, kako da povećate njihovu otpornost na ovaj uski grlić, kako bismo počeli da minimizujemo potencijalne posledice“, rekao je glavni ekonomista FAO Maksimo Torero, u podkastu objavljenom u srijedu.
Posledice su već vidljive, navodi Politiko.
Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, porastao je treći mjesec zaredom u aprilu, podstaknut visokim troškovima energije i poremećajima povezanim sa sukobom na Bliskom istoku.
Šok će se odvijati u fazama, navodi agencija: energija, zatim đubrivo, potom sjeme, pa niži prinosi, zatim cijene roba i na kraju inflacija hrane koja stiže do potrošača.
Siromašnije zemlje u Aziji, Africi i Latinskoj Americi – gdje se mnogi ljudi već bore da priušte dovoljno hrane – najizloženije su jer tradicionalno kupuju azotna đubriva sa Bliskog istoka.
Ovo upozorenje dolazi dan nakon što je Evropska komisija predstavila dugo očekivani akcioni plan za đubriva, koji se oslanja na dugoročne mjere poput reciklaže stajnjaka i poljoprivrednog otpada.
Plan se ne odnosi na najbrže mehanizme koji bi mogli da snize troškove đubriva za evropske poljoprivrednike, kao što su suspenzija carina na uvoz đubriva iz Rusije i Belorusije ili pauziranje ugljeničnog graničnog poreza EU.
FAO je pozvao vlade da pronađu alternativne trgovinske rute kako bi zaobišle Ormuski moreuz, izbjegnu uvođenje izvoznih ograničenja i zaštite humanitarne tokove hrane od bilo kakvih trgovinskih restrikcija.