„Mora se most fundirati na čvrstoj stijeni i mora se poštovati poplavna kota. Konstrukcija mosta se mora uzdignuti iznad velikih voda. Jer ako se most ne fundira na čvrstoj stijeni, dešava se da dođe do podlokavanja temelja mosta i on se uruši. Ako je voda toliko velika da udari u konstrukciju mosta a nije računato na te uslove, onda dolazi do rušenja takvih mostova“, kazao je prof. dr Radenko Pejovic osnivač Instituta za građevinarstvo.
To su, ističe Pejović, bili razlozi da je 2010. godine uništeno pet mostova na Limu, od kojih su dva oštećena a tri potpuno uništena. Zato nakon padavina savjetuje da se izvrši pregled svih mostova i da se vidi situacija sa temeljnom konstrukcijom, ima li oštećenja i da se eventualno preduzmu mjere sanacije.
Pejović je uvjeren da će ovaj poplavni talas napraviti oštećenja naročito na manjim lokalnim mostovima, te upozorio da postoje takozvana sakrivena oštećenja.
„Ovaj poplavni talas nije bio tako razoran kao onaj 2010. godine, ali sigurno da će biti oštećenja, što se dešava i na putevima. Obično kod manjih mostova, na lokalnim putevima se gleda kroz prste i zbog štednje se posao ne odradi dobro ili nije dobro istraženo prije izrade projektne dokumentacije“, upozorava Pejović.
Da su graditelji davno znali svoj posao dobro, naveo je primjer Carevog mosta u Nikšiću kao i onih duž željezničke pruge u bjelopavlićkoj ravnici, a koji, kaže naš sagovornik, nikad nijesu bili pod vodom.
Ima predlog za one koji prave kuće, ali i one koji daju odobrenja.
„Osnovna stvar je da bi prostornim planom trebalo definisati koja su to područja koja mogu biti poplavljena, gdje se mogu pojaviti klizišta, da se ucrtaju i ne dozvoli gradnja u tim područjima“, kazao je Pejović.
Sagovornik naše televizije upozorava da gdje god da se desila neka nestabilnost terena slijedi opasnost od erozija i klizišta, te da su pogodno tlo za zemljotrese.
