Protojerej-stavrofor, arhijerejski namjesnik podgoričko-kolašinski, Gojko Perović smatra da vjeronauka može da posluži da se građani što bolje upoznaju s tim šta je vjera, crkva, kao i čemu nas uči, odnosno šta nije i čemu nas ne uči i da će to biti i bolje u građanskoj svijesti.
Ističe da je jasno da ima tonova da se ide sa nivoa ideološke mržnje prema religiji.
„Jasno je da ima i takvih tonova. Možda nisu procentualno zastupljeni u građanstvu, ali su i te kako medijski glasni. Sekularno društvo se doživljava u svom najekstremnijem obliku da se religija, kao i svaka pojava religioznosti, smatra lošom. Ako se uvede nešto poput izbornog predemta, u moru časova redovne nastave, onda tu ne vidim neki veliki problem. Podjela je već zagarantovana. Naša djeca su već podjeljena time što neko slavi Vaskrs, a neko islamske praznike, ali to ne znači da oni ne mogu biti zajedno na ostalim časovima“, kazao je Perović.
Navodi da je za uvođenje vjeronauke, ali ne po svaku cijenu.
„Ovo je vrlo osjetljivo pitanje i potrebna je priprema. Crkva je u principu za uvođenje vjeronauke. Od 55 evropskih država, čak 50 ima neki oblik vjeronauke. Vrlo ugledne evropske demokratije kao što su Njemačka, Italija, Španija, Austrija… imaju čak zagarantovano pravo konfesionalne vjeronauke. To ne narušava sekularnu strukturu države. Crkva ne želi da propisuje planove i programe, a da ne haje za to što kaže država. Vjerska zajednica je tu da kandiduje program, a država da ga usvaja“, istakao je Perović.
Prema njegovim riječima, uvođenje vjeronauke ne bi doprinijelo podjelama, već bi moglo samo da koristi.
„Građanskom društvu ne bi štetilo i da bi u određenoj mjeri zacijelilo podjele ili makar potencijale za te podjele, ako bismo djeci prikazali i osnove one vjere koje su izrodile Gorski vijenac, Mikelanđelova likovna djela, Bahove duhovne kompozicije, neke od najstarijih džamija u Crnoj Gori…“, kazao je Perović.
Podsjeća da dok smo imali vjeronauku, nismo imali ovakvu podjelu – na Srbe i Crnogorce, Bošnjake i muslimane…
Burdžović: Uvođenje vjeronauke u škole ne bi naškodilo sekularnom državnom uređenju
Glavni imam Medžlisa islamske zajednice u Bijelom Polju, Enis Burdžović je istakao da uvođenje vjeronauke u škole ne bi naškodilo sekularnom državnom uređenju.
„Sekularizam prepoznaje religiozne razlike kao bogatstvo. Vjekovima ovdje egzistiramo jedni uz druge, a čovjek se plaši nepoznatog. Po modelima sekularne države, npr. u Holandiji 25 odsto je samo državnih škola“, kazao je Burdžović.
On navodi da vjerske zajednice ne bi nametnule školski program koji ne bi bio prilagođen građanskoj državi.
„Uvođenje vjeronauke bi bilo stavljanje vjere u kontekst upotrebe. Kultura nije vjera, a svaka vjera ima kulturu. Onaj koji ne poštuje tuđu vjeru ima problem sa svojom vjerom. Vjeronauka bi promovisala pravo promovisanje vjere, ne može jedna naučna disciplina staviti nauku i vjeru jednu pored druge. U vjeri se vjeruje argumentom, a ne slijepim vjerovanjem. Ne bismo imali problema ni da otvorimo kulturu propitivanja u šta smo vjerovali vijekovima“, rekao je Burdžović.
Po njegovom mišljenju, vjeronauka u školama pruža kompetenciju teoloških struktura u vjerskim zajednicama.
Đukanović: Crna Gora nije spremna za uvođenje vjeronauke
Programski direktor u NVO Centar za garađansko obrazovanje, Petar Đukanović kazao je da Crna Gora nije spremna za uvođenje vjeronauke i da je to moguće samo u uređenim demokratskim društvima.
„U uređenim demokratskim društvima, sistemima koji funkcionišu, uvođenje vjeronauke u škole ne predstavlja toliko veliki problem. Imamo primjer Njemačke, gdje vjeronauka postoji u obrazovanju, ali je problem što mi nismo takav sistem i zrelo demokratsko društvo. Mi smo poralizovano društvo i to upravo poralizovano po nacionalnim i religijskim osnovama i linijama“, kazao je Đukanović.
Smatra da bi uvođenje vjeronauke, konfesionalne, u obrazovni i javni sistem, značilo i rizik za prelivanje tih podjela među djecom u samom sistemu obrazovanja.
Đukanović navodi da su podjele vidljive i sada, te da se baziraju na razlikama koje se potenciraju u smislu nacionalne i religijske pripadnosti.
„Uvođenje konfesionalne vjeronauke u formalni obrazovni sistem, uz upliv političara koji uvijek nađu način da profitiraju, značilo bi i sigurni rizik da se podjele nastave i u učionicama i školama“, naveo je Đukanović.
Ističe da oni nemaju ništa protiv da se u obrazovanju razgovara o vjeri i religiji, ali da bi vjeronauka u smislu učenja o vjeri iz vjere, trebalo da ostane u domenu onoga što su porodica i vjerske zajednice.
„Građansko vaspitanje je 2000. godine uvedeno u naš školski sistem, 2017. godine je postao izborni predmet. Taj predmet nije ispunio očekivanja i ciljeve postavljene kada je predmet uveden. Sistem nije podržao realizaciju građanskog obrazovanja kako je strateški zamišljena“, kazao je Đukanović.
