Na današnjoj sjednici

Vlada usvojila izmjene i dopune Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini

Photo: Government of Montenegro

Vlada je, na danas održanoj 127. sjednici, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Predlogom zakona uređuje se način i postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu u životnoj sredini, kao i primjena preventivnih mjera i mjera remedijacije radi sprječavanja i otklanjanja štete u životnoj sredini.

„Predloženim zakonom obezbjeđuje se potpuno usklađivanje  nacionalnog zakonodavstva sa Direktivom 2004/35/EZ Evropskog  parlamenta i Savjeta od 21. aprila 2004. godine o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u životnoj sredini, kao i njenim izmjenama, čime se ispunjavaju obaveze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, naročito u okviru pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Cilj navedene EU Direktive kojom je uređena ova oblast je da se nadomjesti pričinjena šteta životnoj sredini „u naturi“, odnosno da se životna sredina vrati u prvobitno stanje ili nadomjesti oštećeni prirodni resurs što ne uključuje novčanu nadoknadu štete. Dakle, ovaj zakon utvrđuje odgovornost za štetu u životnoj sredini, koja predstavlja posebnu vrstu odgovornosti i razlikuje se od građanske odgovornosti“, ističe se u saopštenju.

Donijeta je Uredba o vrstama aktivnosti i postrojenja za koje se izdaje integrisana dozvola. EU Direktiva o industrijskim emisijama je dopunjena 2025. godine, te je Crna Gora u obavezi da prenese odgovarajuće odredbe u svoj pravni sistem.

„Uredba propisuje kriterijume, odnosno kapacitete koji omogućavaju identifikaciju postrojenja koja podliježu obavezi pribavljanja integrisane dozvole za rad, a sve u cilju postizanja visokog nivoa zaštite životne sredine u sljedećim oblastima: energetika (sagorijevanje goriva u postrojenjima ukupne nominalne ulazne toplotne snage 50 MW ili više, rafinisanje mineralnih ulja i gasa, proizvodnja koksa, gasifikacija ili likvefakcija); proizvodnja i prerada metala; industrija minerala; hemijska industrija; upravljanje otpadom; druge aktivnosti (klanice, tretman i obrada određenih prehrambenih proizvoda, kao i mlijeka, postrojenja za tovljenje živine ili svinja…)“, stoji u saopštenju.

donacija klinickom ekg aparat foto KCCG

Međunarodni klub žena donirao EKG aparat Klinici za nefrologiju

Tivat panorama foto opstina tivat

Tokom 4. i 5. juna u Tivtu privremene izmjene režima saobraćaja i posebni režimi pristupa u pojedinim djelovima grada

Vlada je usvojila Mapu puta za implementaciju Direktive 2009/43/EZ i Delegirane direktive Komisije (EU) 2025/290. Navedenim evropskim propisima je uveden višestepeni sistem dozvola za transfer – opštih, globalnih i pojedinačnih – koji se primjenjuje na transfere proizvoda povezanih s odbranom između država članica.

„Na taj način se utvrđuju obaveze država članica u vezi sa objavljivanjem opštih dozvola za transfer, izdavanjem globalnih dozvola za transfer pojedinačnim dobavljačima, sertifikacijom primalaca i razmjenom informacija izmedu nadležnih državnih organa. S obzirom na činjenicu da se Direktiva primjenjuje isključivo na države članice EU, Crna Gora ovom Mapom puta utvrđuje korake neophodne za obezbjeđivanje pune spremnosti za njenu efikasnu implementaciju od dana pristupanja“, ističe se u saopštenju.

Usvojena je Informacija o podršci poljoprivrednim proizvođačima na akcizni dio troškova goriva. U diskusiji na ovu temu je naglašeno da visoki troškovi goriva značajno povećavaju ukupne troškove proizvodnje, smanjujući tako profitabilnost poljoprivredne proizvodnje.

„U tom kontekstu, konstatovano je da jeftinije gorivo za poljoprivredne proizvođače, odnosno gorivo čija je cijena umanjena za vrijednost akcize, može pomoći u održavanju konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje i osigurati stabilno snabdijevanje hranom. U skladu sa posljednjim izmjenama Zakona o akcizama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je utvrdilo količine za registrovana poljoprivredna gazdinstva na osnovu ukupne površine obradivog poljoprivrednog zemljišta po hektaru, i to za sektor ratarstva 110 l po hektaru, a u sektoru voćarstva, vinogradarstva i maslinarstva 70 l po hektaru na godišnjem nivou i za livade 40 l po hektaru na godišnjem nivou. Za realizaciju ove podrške, prema podacima o subvencionisanim površinama u 2025. godini koje su iznosile 45,185.34 ha, potrebno je obezbijediti 1.078.133.19 eura“, precizirano je u saopštenju.

Comment on this topic.

Join the discussion or read the comments

Sports

Radonjić: Moramo do pobjede protiv Bokelja

Sports

19.05.2026.

„Difovci“ skinuli PMF sa trona

Partizan imao dobijen meč, pa preživio dramu za pobjedu

U toku pregovori sa strateškim partnerom za FK Budućnost, gradonačelnik optimista da će doći do dogovara

Pionirke Sea Starsa šampionke Crne Gore

RTV PG AI Novinar