Prema najnovijim podacima, potrošnja iznosi 30,83 definisane dnevne doze na hiljadu stanovnika, što Crnu Goru svrstava među zemlje sa najvišom upotrebom antibiotika u Evropi. Stručnjaci upozoravaju da prekomjerna i nepravilna upotreba antibiotika predstavlja sve veći javnozdravstveni problem.
„Moramo svi u potpunosti, pojedinačno osvijestiti koliki je zapravo zdravstveni problem rezistencije na antibiotike. Nekako mi se čini da se dosta priča naročito u naučnim krugovima i u zdravstvenim krugovima o toj temi. Međutim, građanin kao pojedinac nije dovoljno osviješćen koliki je to zapravo zdravstvenu problem i do čega može da dovede“, upozorava farmaceutkinja dr Sanda Canović.
Nepravilna upotreba antibiotika, posebno bez jasne medicinske indikacije, dovodi do razvoja otpornosti bakterija.
„Međutim, kada se antibiotici koriste neadekvatno, u smislu, kad nema uopšte indikacija za primjenu antibiotika, kad se ne primjenjuju kako treba, odnosno u određenim vremenskim periodima dovoljno dugo, bakterija, zapravo, nađe način da postane otporna na taj antibiotik, dovoljno ga dobro upozna da one zapravo stvore tu rezistenciju“, kaže Canović.
Stručnjaci podsjećaju da je u prošlosti postojala praksa česte i nekontrolisane upotrebe antibiotika.
„Mislim da je tu negdje problem, zbog toga što se kroz istoriju antibiotici kod nas su se koristili za sve -za bolno grlo, za kašalj, za bilo koji simptom, antibiotik je bio lijek za sve. Naravno, tu je i odgovornost i zdravstvenih radnika i samih pacijenata u zapravo nedovoljnoj osviješćenosti i edukaciji kad se i kako antibiotici moraju koristiti“, kaže Canović.
Stručnjaci poručuju da je za pravilno liječenje ključno poštovanje terapije, adekvatno doziranje i uzimanje probiotika uz antibiotike, kao i promjena loših navika u njihovoj upotrebi.
Iz Instituta za javno zdravlje poručuju da je neophodna racionalna upotreba antibiotika, uz kontinuirane mjere kontrole i edukacije građana i zdravstvenog sistema.
