„Komora ima veliki značaj za esnaf, jer to regulatorno tijelo vodi registar članstva i daje, obnavlja, produžava i oduzima licencu za samostalan rad. Ima ulogu i da štiti prava i interese medicinskih sestara i babica, ali, to su samo neki od zadataka Komore. Ako znamo da je medicinskoj sestri sa srednjim obrazovanjem, a njih je najviše, osnovna plata oko 600 eura, a ostatak zaradi kroz noćni ili dodatni rad, složićemo se da to najbolje pokazuje u kakvom su lošem materijalnom položaju u odnosu na druge profesije, iako obavljaju fizički i psihički zahtjevan posao. Veliki problem je i deficit kadra, što je posljedica sve veće potrebe stanovništva za zdravstvenom zaštitom. Stoga je neophodan znatno veći broj izvršilaca,“ navela je Kaluđerović.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori ima 3600 medicinskih i 250 akušerskih sestara i babica.
„Standardi EU pokazuju da bi za dobru i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu na 1000 stanovnika trebalo da bude sedam registrovanih medicinskih sestara. U ovom trenutku, u Crnoj Gori, možemo da govorimo o četiri sestre na hiljadu stanovnika. Što se tiče obrazovnog profila, 2800 sestara su sa srednjom medicinskom školom, 26 ih je sa višom, 303 sestre su sa završenim trogodišnjim visokim obrazovanjem i 404 sestre sa četvorogodišnjim. Izuzetno je bitno da se više radi na obrazovanju i akreditaciji visokoobrazovanih profila zato što samo sestre sa tim stepenom obrazovanja i dobrim vještinama mogu da obezbijede dobru i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu stanovništva Crne Gore. Povodom Dana sestrinstva poruka Međunarodnog vijeća sestara za 2025. godinu stavlja u fokus važnost, zdravlje i dobrobit medicinskih sestara i naglašava ulogu zdrave radne snaga u jačanju sistema.“
Prema mišljenju Mirjane Kaluđerović ta poruka dovoljno govori šta najbrojnija populacija u zdravstvu očekuje od Vlade i donosilaca odluka. Veoma je značajno da se u ovom trenutku ukaže na važnost profesije medicinske sestre, jer se tako i mladi mogu motivisati da traže zaposlenje u ovoj branši.
Medicinska sestra ima ključnu i nezamjenljivu ulogu u njezi pacijenta, od njegovog rođenja, pa do smrti, kazala je glavna sestra Odjeljenja za gastroenterologiju Instituta za bolesti djece i članica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Danijela Vujović.
„Prisutnost medicinske sestre i njen rad obuhvataju mnogo više od samog pružanja medicinskih intervencija. Ona je stub podrške, osoba od povjerenja i profesionalac koji brine o cjelokupnom stanju pacijenta. I provodi najviše vremena pored njega. Poziv medicinske sestre je briga o čovjeku u njegovim najranjivijim trenucima. Medicinska sestra mora da posjeduje znanje, kako bi na pravi način odgovorila svim izazovima u njezi i liječenju bolesnika,“ objasnila je gospođa Vujović.
Mora da ima i niz drugih ljudskih kvaliteta – da razumije i osjeti patnju drugih, bude strpljiva, jer svaki pacijent zahtijeva poseban pristup, da ima samopouzdanje za donošenje važnih odluka, da je odgovorna, da čuva poverljive informacije i posjeduje timski duh. Sve je to veoma važno, jer uspješna njega zavisi od saradnje.
„Medicinska sestra mora da posjeduje određene komunikacione vještine koje se uče i na kojima mora da radi. Na svakom odeljenju, prvenstveno mislim na Institut za bolesti djece, komunikacija predstavlja poseban izazov, jer pored djeteta, imamo i zabrinutog roditelja, pa će dobra komunikacija uticati na zdravstveno stanje, a sve u cilju da se pomogne oporavku bolesnog mališana. Poruka koju bih uputila svim budućim medicinskim sestrama u Crnoj Gori glasi da je posao medicinske sestre lijep i human. Vrlo brzo mogu da vide rezultate svog rada, što će im pričiniti veliko zadovoljstvo. Apelujem na djecu koja završavaju osnovnu školu da se opredijele za posao medicinske sestre, neće pogriješiti u odabiru poziva, “ ukazala je Dijana Vujović.
