Prva banka, u većinskom vlasništvu Aca Đukanovića, tužila je Mrdović nakon gostovanja na TV Podgorica, gdje je govorila o vraćanju prve rate državnog kredita od 11 miliona i subordinisanom kreditu državne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u toj banci.
Navodi da tužbu doživljava kao klasičnu SLAPP tužbu, koje proizilaze iz javnog istupanja u pitanjima od javnog interesa.
„Od mene se potražuje 7.000 eura. Uloga civilnog sektora je ključna za demokratiju, jer smo mi korektivni faktor svake vlasti i zastupamo interese građana, pružamo ekspertize u kreiranju javnih politika, istražujemo korupciju, kao i različite zloupotrebe novca i javnih sredstava. Godinama se bavim temama koje targetiraju javnost i koje su od javnog interesa. Tužbeni zahtjev prema meni je javno neosnovan i neutemeljen. Moju tužbu doživljavam kao pravno nesovnovanu i nerazumljivu“, kazala je Mrdović.
Podsjeća da je poslije deceniju i po tužena zbog priče o vraćanju rate od 11 miliona, navodeći da to nije ugrožavanje reputacije banke. Ona je govorila i o karakteristikama SLAPP tužbe.
„Cilj je da se slap tužbom ograniči, ućutka i spriječi svaka kritika usmjerena protiv tužioca, da se zastraši tuženi, ali i ostali koji bi mogli javno da istupaju. Posljedica toga je cenzura i autocenzura. Naročita karakteristika ‘slapa’ je, osim što utiče na tuženog i sve ostale koji će biti ućutkani, jer žele da izbjegnu sudbinu tuženog, dovodi do faktičkog ograničavanja slobode medija, izražavanja i prava na primanje i saopštavanje informacija“, istakla je Mrdović.
Navodi da Crna Gora nema odgovarajuće zakone kada su u pitanju SLAPP tužbe, gdje bi sud u startu mogao da procijeni da li je riječ o SLAPP tužbi i onda se ne bi ni ulazilo u postupak.
Mrdović ističe da serija tužbi dolazi nakon hapšenja Aca Đukanovića zbog oružja koje je pronađeno kod njega.
„Pokretanje tih tužbi može se vezati direktno za tu činjenicu. Tužena sam po tri osnova i smatram da su svi neosnovani. Prvi je za vraćanje prve rate državnog kredita za spas Prve banke. Još 2010. se govori o tome i više je nego jasno da jedan te isti milion uplaćen 11 puta iz trezora na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj i da je banka 11 puta uplaćivala milion trezoru, a drugo je pitanje kako su sve ove institucije knjižile uplate i isplate“, objašnjava Mrdović.
Kaže da je ovakav „ping pong“ sa vraćanjem prve rate kredita nezapamćen skandal u savremenom svijetu finansija.
Novinarka Vesna Radojević kazala je da je tužba koju je protiv nje podnijela Prva banka prva takve vrste u Crnoj Gori.
„Do sada nije bilo takvih slučajeva. Utužena sam nakon što je RTV Podgorica tužena. Bila sam baš iznenađena“, kazala je Radojević.
Podsjeća da su na nivou Evropske unije SLAPP tužbe prepoznate nakon ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije na Malti.
„U momentu ubistva oko 40 SLAPP procesa vodilo se protiv nje. Nakon što je ubijena pokrenuta je snažna kampanja da se SLAPP tužbe prepoznaju kao vid pritiska i prijetnji novinarima i drugima koji govore na teme od javnog interesa, koji se bore protiv korupcije i svih vidova zloupotreba. Posle 2024. godine EU je usvojila antislapp direktivu, a iste godine je i Savjet Evrope usvojio preporuke koje se tiču SLAPP tužbi i preporučuju članicama EU. Mi još nismo članica EU ali u pristupnim pregovorima predviđeno je da Crna Gora inkorporira tu direktivu u svoj zakonodavni sistem“, kazala je Radojević.
Navela je i da to, koliko je upoznata, još nije urađeno ali da je preporuka da se usvoji antislapp zakon koji će jasno prepoznavati i predviđati mogućnost da se takve tužbe automatski odbacuju.
Ona je napomenula da je za sada jedina novinarka protiv koje je Prva banka podnijela tužbu.
„Tužili su nevladine aktiviste, političare. kada se sve to ima u vidu zajedno nacrtano je ono što Direktiva EU i preporuke Savjeta Evrope prepoznaju kao SLAPP.
Radojević se osvrnula na činjenicu da je jedna banka sebi „dozvolila da vodi ovakve procese“.
„Mislim da će ovo sve imati kontraefekat na reputaciju banke u javnosti. Možete li zamisliti da je neka druga ozbiljna finansijska instituicija napravila ovakav potez, da je tužila novinare, NVO aktiviste i medije. Kako bi to izgledalo u kontekstu neke druge finansijske institucije“, kazala je Radojević.
Pejak: Moramo pokrenuti pitanje ko stoji iza tužbe i ko želi da ućutka slobodnu riječ
Urednik i voditelj emisije „Referat“ Milan Sekulović je saopštio da ima nezvanično saznanje da je Vesko Pejak iz Alternative Crne Gore na listi ljudi protiv kojih će biti podnijeta tužba od strane Prve banke Crne Gore.
„Od 2015. do 2020. godine sam bio predmet raznih isljeđivanja, privođenja, zatvaranja preko 50 puta. Aco Đukanović bi bio odmah pušten da je sve bilo u redu, sud ne traži jemstvo u bilo kom slučaju. Ta vrstva pritisaka je slaba, mi hoćemo odgovore. Moramo pokrenuti pitanje ko stoji iza tužbe, ko želi da ućutka slobodnu riječ u Crnoj Gori i zašto se sve radi u ovom momentu. Ukoliko dođe do suda, doći će vrijeme da institucije rade svoj posao“, kazao je Pejak komentarišući te navode.
On je rekao da su tražili izvještaj, zapisnike i kontrole koje je Centralna banka vršila nad Prvom bankom.
„Iz CBCG su nam kazali da bi objavljivanje informacija moglo teže urušiti ugled Centralne banke, prouzrokovanje pravne nesigurnosti kod kreditnih institucija“, naveo je Pejak.
Pejak napominje da niko ne smije da ima pristup trezoru jedne banke.
„Banka je dužna da obezbijedi sigurnost svoga sefa. Sigurnost depozita jedne banke je pod znakom pitanja. CBCG treba da jasno kaže da nije istina da postoji prolaz do sefa Prve banke, da su izvršili reviziju posle ulaza policije“, kazao je Pejak.
Cijelu emisiju možete pogledati na TV Podgorica.
