U razgovoru sa dekanom za RTV PG, prof. dr Igorom Pajovićem, govorimo o tome šta ove promjene konkretno znače za studente koji danas biraju svoju profesionalnu budućnost.
Programi na Biotehničkom fakultetu obuhvataju i ekološku proizvodnju, ljekovito bilje i biotehnologiju hrane. Koliko su budući studenti svjesni da su to jedne od najperspektivnijih oblasti danas?
„Na početku i prije konkretnog odgovora na postavljeno pitanje, moram da istaknem i najavim jedan izuzetno bitan datum koji nam se bliži. Naime, 10. aprila naredne, 2027. godine, Biotehnički fakultet će proslaviti 90 godina od svog osnivanja. Znači manje od godine dana nas dijeli od datuma kada ćemo proslaviti godišnjicu osnivanja najstarije naučno-istraživačke institucije u Crnoj Gori, jednog od osnivača i člana Univerziteta Crne Gore. Samô postojanje, opstanak i razvoj institucije kroz različite istorijske epohe ukazuju na značaj i mnogostruki doprinos Biotehničkog fakulteta razvoju Crne Gore. Ogroman rad, trud i pregnuće generacija; ali i imena kao što su akademici Ljubo Pavićević, Marko Ulićević i Milorad Mijušković; nagrade i priznanja kao što je Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, priznanja, zahvalnice, plakete, povelje date Instituciji ili zaslužnim pojedincima; sve je to osnova iz koje je izrastao i na kojoj je baziran savremeni i moderni Biotehnički fakultet“ ističe prof. dr Igor Pajović.
Studijski programi koji obuhvatanju od biljne proizvodnje, ljekovitog bilja, kontinentalnog i mediteranskog voćarstva, vinogradarstva i vinarstva, rasadničarstva, zaštite bilja; preko ratarstva i povrtarstva, animalne proizvodnje i tehnologija u animalnoj proizvodnji; do agrobiznisa sa agroturizmom i ruralnog razvoja i bezbijednosti hrane su na izboru mladim ljudima, budućim brucošima. Kroz više sprovedenih prezentacija u srednjim školama u Petnjici, Beranama, Andrijevici, Bijelom Polju, Baru i Podgorici, kao i učešćem na otvorenim danima našeg Univerziteta maturantima su prikazane opcije koje im Biotehnički fakultet nudi za nastavak školovanja.
Studije koje povezuju prirodu, nauku i tržište rada
Studenti danas očekuju da tokom studija steknu konkretna znanja i iskustva koja će im pomoći da se lakše uključe u svijet rada. Na koji način Biotehnički fakultet odgovara na ta očekivanja?
„Studenti, u stvari, očekuju samo normalan i prirodan odnos i poredak stvari. Logično je da bez inovativnih rješenja, primjenjivih ili, još bolje, već primijenjenih u praksi, sama teorija postaje neodrživa. Prosto, tako funkcioniše moderan svijet i mi moramo dati maksimalan doprinos tim procesima. Mogu, uslovno, reći da je u oblasti biotehničkih nauka na postavljeno pitanje “lakše” odgovoriti, nego u neklim drugim oblastima rada. Naime, Biotehnički fakultet je neraskidivo vezan za praksu i praktičnu obuku. Tako je bilo i prije donošenja novog zakona o visokom obrazovanju, a tako bi bilo i da nije uvedena praksa kao obavezna za sve univerzitetske jedinice. Naše Imanje “Lješkopolje” je osnovano iz tri razloga: da služi kao mjesto na kojem će biti stacioniran in situ kolekcioni zasad vinove loze i voćaka, odnosno mjesto gdje se čuva genetski potencijal utohtonih sorti kroz Banku gena Crne Gore. Zatim da služi studentima za sticanje praktičnih iskustava i kao mjesto gdje će se izvoditi naučno-istraživački rad, odnosno eksperimenti, uključujući izrade magistarskih radova i doktorskih teza. Svakako, menadžment je posvećen uvođenju inovativnih sistema proizvodnje na Imanju, a samim tim i edukaciji studenata u smislu, na primjer: upravljanja dronovima i robotima u poljoprivredi i slično. Pored navedenog moram istaći i saradnju sa privredom i drugim proizvođačima, poput Plantaža “13. Jul” sa kojima imamo dugogodišnju saradnju koja se ogleda i u posjetama naših studenata plantažama i praćenju specifičnih procesa“ nastavlja Igor Pajović.
Međunarodna iskustva i projekti kao dio studentskog života
Fakultet posljednjih godina intenzivno razvija međunarodnu saradnju kroz brojne projekte i partnerstva. Kakve mogućnosti to otvara studentima tokom studije?
„Internacionalizacija i širenje saradnje sa partnerima iz okruženja, EU i svijeta je primarni zadatak naše institucije. Brojni su programi razmjene studenata i nastavnog osoblja koji se koriste. Takođe, brojni su i međunarodni projekti u čijoj izradi i realizaciji učestvuju zaposleni na Biotehničkom fakultetu, uključujući saradnike i studente različitih nivoa studiranja. Studentska organizacija dobija permanentnu podršku od fakulteta u realizaciji svojih aktivnosti, tako su samo u poslednjih mjesec dana kroz partnerstvo finansirani odlazak studenata na Poljoprivredni sajam u Novom Sadu i organizacija Agronomijade koja je ove godine održana u Crnoj Gori, tačnije Budvi. Toj manifestaciji prisustvovale su ekupe studenata iz svih zemalja okruženja, gdje su studenti pored sportskih nadmetanja imali i provjere stručnih znanja i vještina“ izdvaja profesor.
Na koji način se nastavni planovi prilagođavaju savremenim izazovima u oblasti poljoprivrede, proizvodnje hrane i zaštite životne sredine?
„Pravo pitanje! U procesu akreditacije studijskih programa, u kojem je cijeli Univerzitet Crne Gore, nalazi se i Biotehnički fakultet. Što se tiče naše institucije, akreditacija je došla u pravo vrijeme, odnosno poslije neke dvije decenije od pokretanja nastave na fakultetu. Dvije decenije su negdje pravo vrijeme da se sagledaju nastavni planovi, revidiraju i osavremene. I upravo taj proces nam daje, nasušno potrebnu, mogućnost da inoviramo postojeće studijske programe, da ih učinimo bližim i interesantnijim mladim ljudima. Da im kroz njih omogućimo edukaciju koja će ih brže i sigurnije voditi ka zasnivanju radnog odnosa. Nikako ne smijemo da zaboravimo krucijalnu informaciju u vezi sa procesom akreditacije na našem fakultetu, a to je planirano pokretanje studijskog programa “Šumarstvo” na Biotehničkom fakultetu. Treba pomenuti da je preko 50% Crne Gore pod šumama ili šumskim zemljištem i da dugo vremena naši kadrovi, da bi se edukovali iz oblasti šumartva, moraju ići u inostranstvo; a da pri tome cijelo vrijeme postoji potreba za navedenim kadrom. Navedeno će značajno povećati interesovanje mladih ljudi za upis na Biotehnički fakultet, a što je još važnije dobićemo kadar u oblasti šumarstva školovan u Crnoj Gori“.
Najveće investiciono ulaganje od osnivanja fakulteta
Univerzitet Crne Gore opredijelio je 2,3 miliona eura za nadogradnju četvrtog sprata Biotehničkog fakulteta, namijenjen Nacionalnoj referentnoj fitosanitarnoj laboratoriji. Kakav će to konkretan uticaj imati na nastavu, istraživački rad i mogućnosti koje čekaju studente koji upisuju ovaj Fakultet?
„Tako je, na fakultetu se odvija čitav niz aktivnosti, adaptacija, nadogradnja, zamjena nekih djelova kojima je istekao radni vijek. Zgrada Biotehničkog fakulteta je useljena davne 1985. godine i od tada do danas nije puno ulagano u njenu adaptaciju. Održavana jeste, ali nikada nije bilo većeg investiranja u nju. Negdje oko 2002. godine je sanirano desetak laboratorija, upravo u istu svrhu, da bi fitosanitarna laboratorija počela sa radom. Najveće investiciono ulaganje u zgradu počelo je prije nekih dvije godine i sada smo stigli pred kraj. Naime, gradnja još jednog sprata, pored trajnog rješavanja problema sa krovom, donosi novi, savremeno opremljen prostor i za laboratoriju, ali i nove tri predavaonice za studente uz par kancelarija za zaposlene. Svakako, u jednom dijelu, otvara se prostor da studenti tu stiču praktična iskustva iz laboratorijskog rada u zaštiti bilja – fiosanitarnom nadzoru nad karantinskim i ukupno štetnim organizmima. A, otvara se i prostor za zasnivanje radnog odnosa za deset mladih stručnjaka. Pored ulaganja u nadogradnju, završava se krečenje fasade, koja nije rađena od te daleke 1985.; mijenjaju se unutrašnji liftovi; ugrađena je rampa za OSI lica i istima omogućen pristup svakom dijelu zgrade upotrebom liftova i rampi. Najznačajniji projekat, pokrenut u saradnji sa studentima, je ponovno povezivanje zgrade Biotehničkog fakulteta sa modernom toplanom, što će na prvom mjestu obezbijediti optimalne uslove za boravak studenata na fakultetu, a u krajnjem će doprinijeti većoj energetskoj efikasnosti objekta uz smanjenje troškova. U planu je adaptacija dijela prostora i stvaranje pogodnog ambijenta za boravak studenata u novoj čitaonici sa internet salom. Smatramo da će na taj način fakultet ,,oživjeti” i ponovo postati mjesto gdje se mladi rado okupljaju. Treba pomenuti i da je na Imanju zamijenjena ograda i izvršeno krčenje nepotrebne vegetacije; pokrenut je proces revitalizacije kolekcionog zasada vinove loze uz postavljanje protivgradne mreže i podizanje novih 2 hektara vinograda pod sortom Kratošija. Pokrenut je i pri kraju je proces zaštite, odnosno, brendiranje imena “Institutova lozova rakija”, proizvoda koji je kao tradicionalan domaći vrhunski proizvod našao svoje mjesto u korpi – poklonu liderima koji su bili na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je održan ove godine u Tivtu“.
Zašto bi mladi čovjek koji danas razmišlja o svojoj budućnosti trebalo da izabere Biotehnički fakultet i kuda ga ta odluka može odvesti za deset godina?
„Dobim dijelom odgovor na postavljeno pitanje se krije u dosadašnjem razgovoru, ali ipak nedostaje upravo detalj, odnosno potpun odgovor na pitanje: zašto izabrati Biotehnički fakultet i kuda nas to vodi?
Smatram da smo na drugi dio pitanja odgovore dobili od alumnista Biotehničkog fakulteta, koje smo u serijalu “Alumni priče: Nauka kojom hraniš budućnost” pitali, oko Nove godine, šta rade i koliko im je studiranje na našem fakultetu pomoglo da započnu i razviju sopstvenu karijere. Odgovori su bili od zaposlen/zaposlena sam u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, Agenciji za zaštitu životne sredine, vinarijama, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Direkciji za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pivari „Trebjesa“ Nikšić, Vrtnom Centru Kalija, kompaniji „13. Jul Plantaže“ do vlasnik/vlasnica sam poljoprivredne apoteke, kompanije Enovitis, firme koja se bavi održavanjem i uređivanjem zelenih površina, menadžer sam pejzažnog uređenja, supervizor za održavanje golf teren…
A potpun odgovor na postavljeno pitanje je prilično komplikovan, ali ako probamo da ga uprostimo izgledao bi ovako: poslednja oblast ljudskog djelovanja na koju će uticati vještačka inteligencija su biotehničke nauke. Prosto to je elementarna potreba svakog pojedinca i svakog društva – proizvodnja i upotreba zdrave hrane. Ljudi, stručnjaci uključeni u tu proizvodnju nezamjenljivi su, a upravo njih školujemo mi. Hrana o kojoj govorimo mora biti proizvedena na ekološki prihvatljiv način uz minimum intervencija koje obuhvataju upotrebu mineralnih/vještačkih đubriva i pesticida. Svakako, poenta je na hrani koja kvalitetom odgovara najvišim standardima. Crna Gora je zemlja gdje je kvalitet gastronomske ponude na svjetskom nivou. I upravo to je naš adut; da uz prirodne ljepote ponudimo nešto što je plus, nešto što ljudi traže – očuvanu prirodu predivne zemlje i gastronomiju nivoa kraljeva. U toj kombinaciji Crna Gora je eldorado Evrope“ zaključuje profesor i time završava ovaj intervju.
Comments