Startapovi moraju misliti globalno, validirati ideje i izaći iz zone komfora

To je poručeno na panelu „Startup ekosistem i podrška razvoju ideja“, koji je u okviru Future Makers 2026 startup konferencije, organizovala Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore.

Predstavnik Tehnopolisa Željko Lučić kazao je da je za razvoj startapa ključno da timovi najprije dobro definišu problem koji žele da riješe.

„Ako definišemo dobro problem, to je 80 odsto startapa. Startap koji ima sposobnost da bude zaljubljen u problem, a ne u rješenje, skoro pa ima zagarantovan uspjeh, poslije mukotrpnog rada“, rekao je Lučić.

On je naveo da Tehnopolis kroz programe, među kojima su BitProblem, BitID, BoostMeUp i Protobit, pomaže timovima da validiraju ideju, razviju MVP i pripreme se za naredne faze razvoja.

„Bilo koji aspekt startup ideje mora da se validira. Može da se validira u Crnoj Gori, ali treba odmah misliti globalno“, kazao je Lučić.

Prema njegovim riječima, ozbiljan startap ne može ostati ograničen samo na domaće tržište.

„Pet miliona za pet godina, to je meni definicija startapa. To je teško u Crnoj Gori. Da prodate digitalne alate ili bilo šta za pet miliona za pet godina u Crnoj Gori, to je skoro nemoguće“, rekao je Lučić.

Predstavnik Naučno-tehnološkog parka Crne Gore Radivoje Drobnjak kazao je da je u prethodnim godinama u Crnoj Gori pojam startapa često pogrešno shvatan.

„Prije sedam godina, kada smo osnovali Naučno-tehnološki park u Crnoj Gori, startapom je smatrana svaka trafika u otvaranju. U principu, svako novosnovano preduzeće bilo je tretirano kao startap“, rekao je Drobnjak.

On je pojasnio da startap podrazumijeva kompaniju koja proizvodi inovativan proizvod ili uslugu, nudi je tržištu i ima mogućnost brzog rasta na globalnom nivou.

Drobnjak je kazao da Naučno-tehnološki park nastoji da razvije sinergiju u ekosistemu, bez preklapanja programa, i da ono čime institucije raspolažu bude iskorišćeno na adekvatan način.

„Naučno-tehnološki park danas realizuje osam evropskih donatorskih projekata, nalazi se u osam različitih konzorcijuma, a u prethodnom periodu realizovali smo više od deset sličnih programa i projekata i ostvarili saradnju sa oko 250 institucija i organizacija širom Evropske unije“, naveo je Drobnjak.

On je istakao da NTP želi da podstakne transfer tehnologije i da stanarima, ali i korisnicima iz drugih sektora, omogući povezivanje sa ljudima koji imaju iskustvo u razvoju startapa, uključujući i one koji su pokušali, ali nijesu uspjeli.

„To je tabu koji moramo da razbijemo. Kod nas je neuspjeh nekako jeres i pravimo stigmu od toga da ako nešto krenemo da radimo, treba odmah da uspijemo i napravimo briljantne rezultate“, rekao je Drobnjak.

Kako je kazao, neki crnogorski startapovi su opstali upravo zato što su izašli van domaćeg tržišta.

„To što su nudili nijesu mogli da prodaju ovdje. U suštini, i ne treba da prodaju samo ovdje, nego treba da prodaju širom svijeta“, poručio je Drobnjak.

On je najavio da će NTP od jeseni intenzivnije raditi na programima podrške, posebno usmjerenim na stanare Naučno-tehnološkog parka, kao i na razvoj akademskih startapova.

„Želimo da napravimo ozbiljan sistem podrške razvoju akademskih startapova, jer Naučno-tehnološki park znači da smo institucija koja spaja nauku i poslovni sektor“, rekao je Drobnjak.

Predstavnik OneAI Aleksandar Bojović govorio je o razvoju vještačke inteligencije u zdravstvu, ističući da je riječ o oblasti koja zahtijeva poseban nivo odgovornosti, jer tehnologija direktno utiče na zdravlje i život ljudi.

„Startap u medicini mnogo je drugačiji od drugih. U razvoju i testiranju nijesu u pitanju samo finansijske posljedice ili aplikacija koja ne radi, već životi, tako da je pristup bio vrlo temeljan“, kazao je Bojović.

On je objasnio da se OneAI bavi analizom EKG signala i implementacijom vještačke inteligencije u protokole liječenja na način koji je razumljiv ljekarima.

Prema njegovim riječima, saradnja sa doktorima bila je ključna za razvoj rješenja, jer je tim kroz taj proces razumio način na koji ljekari razmišljaju, tumače podatke i donose odluke.

„Sarađujući sa njima uvidjeli smo da moramo da razvijemo personalizovane modele. Mi, u stvari, pravimo digitalnog dvojnika pacijenta“, rekao je Bojović.

On je naveo da takav sistem, kroz prikupljanje i analizu podataka, može pomoći u prepoznavanju obrazaca kod pacijenata, uključujući i situacije kada pacijent preskoči terapiju.

„To su neki mali detalji koji naizgled nijesu bitni, koje doktor ne može u kratkom vremenskom periodu da prepozna, a bitni su mu za odluku“, kazao je Bojović.

Govoreći o odnosu vještačke inteligencije i medicine, Bojović je poručio da cilj nije zamjena ljekara, već njihova podrška.

„Nećemo zamijeniti doktore, ali ćemo učiniti da doktori koji ne budu koristili vještačku inteligenciju i napredne alate sebe diskvalifikuju u odnosu na konkurenciju“, rekao je Bojović.

On je kazao da se potencijalnim klijentima i investitorima vizija OneAI predstavlja kroz problem koji se rješava.

„Doktorima se fokusiramo da objasnimo koji njihov problem rješavamo i kako im pomažemo, jer paralelno imaju asistenta koji nikad nije umoran, nikad nije neraspoložen, dostupan je 24 časa i radi uvijek 100 odsto“, naveo je Bojović.

Investitorima, kako je dodao, predstavljaju da rješavanje lokalnog problema ima i globalni društveni i tržišni potencijal.

Predstavnik Deepmarka Slavko Kovačević kazao je da je za dolazak do investicija važna validacija, ali i sposobnost tima da predstavi vrijednost koju nudi.

„Jedna stvar je prezentovati vrijednosti koje nudite, a druga je posjedovati ih“, rekao je Kovačević.

On je naveo da je u prvim razgovorima sa investitorima bio frustriran jer nije uspijevao da im dovoljno dobro predstavi potencijal tima i proizvoda.

Prema njegovim riječima, investitori u ranoj fazi često procjenjuju karakter, odluke i upornost osnivača.

Kovačević je ispričao da je tokom procesa zatvaranja investicije, neposredno nakon operacije, učestvovao u razgovoru sa investicionim komitetom.

„Taj razgovor je bio jako težak, jedva sam mogao da pričam, ali njih je to impresioniralo jer su vidjeli da mi je stalo. To im je bio pozitivan znak da sam spreman da budem uporan i da radim“, kazao je Kovačević.

On je poručio da podrška startapovima jeste važna, ali da može stvoriti i zonu komfora.

„Pomoć je dobra i dobro je što je ima, ali nuspojava je što stvara zonu komfora. A da biste napravili rezultate, morate da izađete iz zone komfora“, rekao je Kovačević.

Drobnjak je, nadovezujući se na tu poruku, kazao da investitori ulažu u proizvode i usluge, ali prije svega u ljude.

„Investitori investiraju u proizvode ili usluge, ali ulažu u ljude. Nije presudno da imate inkrementalnu ili radikalnu inovaciju, bitno je sa kojom energijom ulazite u to“, rekao je Drobnjak.

Na kraju panela, učesnici su mladima koji žele da pokrenu startap poručili da vjeruju u svoje ideje, rade, budu uporni, traže savjete i prihvate kritiku.

U okviru konferencije, održano je i predavanje Vladimira Đukanovića o procesu pokretanja biznisa — od prepoznavanja potencijala ideje i pronalaska prvih investitora, do donošenja odluka koje mijenjaju pravac razvoja poslovnog modela.

Future Makers 2026 startup konferenciju, koja je namijenjena srednjoškolcima i studentima, je organizovala Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore, kao završni segment Konkursa za najbolju startup  i preduzetničku ideju studenata Univerziteta Crne Gore.