On je podsjetio da je inicijativa za izmjene zakona pokrenuta još 2023. godine upravo od strane Odbora direktora Regionalnog vodovoda.
„Kao predsjednik Odbora direktora javno sam ukazivao na ozbiljne nedostatke postojećeg zakonskog rješenja, prije svega na zloupotrebe u oblasti kondo hotela koje su omogućavale izbjegavanje plaćanja posebne naknade za regionalno vodosnabdijevanje i drugih obaveza prema lokalnim zajednicama“, naveo je Lakušić.
Prema njegovim riječima, pojedini investitori koristili su zakonske nedorečenosti kako bi ostvarivali milionske profite na štetu javnog interesa.
„Umjesto da za stambene objekte plaćaju punu zakonom propisanu naknadu, pojedini kompleksi su formalno prijavljivani kao kondo hoteli radi izbjegavanja obaveza, dok su se njihove smještajne jedinice kasnije prodavale na tržištu kao privatni apartmani i stanovi. Takva praksa dovela je do milionskih gubitaka za Regionalni vodovod i budžete primorskih opština“, istakao je on.
Lakušić navodi da je zbog takvih stavova i javnih upozorenja bio izložen osporavanjima i pritiscima, ali da je ostao dosljedan stavu da javni interes mora biti iznad svakog pojedinačnog interesa.
„Svi investitori moraju imati jednake obaveze pred zakonom. To je osnovni princip odgovornog upravljanja javnim resursima“, poručio je.
Govoreći o predloženim zakonskim rješenjima, Lakušić je naglasio da se njima produžava rok za naplatu posebne naknade do 31. decembra 2034. godine, čime se obezbjeđuju uslovi za održivo finansiranje Regionalnog vodovoda, redovno održavanje sistema i servisiranje kreditnih obaveza, uključujući kreditni aranžman Evropske banke za obnovu i razvoj vrijedan 12 miliona eura.
Posebno značajnom ocijenio je novu regulaciju koja se odnosi na kondo i mješovite hotele.
„Ključna promjena nije samo u stopi naknade, već u zatvaranju pravne praznine koja je omogućavala zloupotrebe. Pojedini investitori gradili su objekte koji su suštinski predstavljali klasične stambene zgrade namijenjene prodaji na tržištu, ali su ih formalno prijavljivali kao kondo hotele kako bi izbjegli plaćanje milionskih iznosa po osnovu posebne naknade“, rekao je Lakušić.
Kako je pojasnio, novim zakonskim rješenjem jasno je definisano da se smještajne jedinice koje su predmet pojedinačne prodaje, zajedno sa pripadajućim garažama i parking mjestima, više ne mogu tretirati kao hotelski kapaciteti radi umanjenja zakonom propisanih obaveza.
„Time se sprječava praksa da se stambeni kvadrati prodaju pod maskom hotelskog poslovanja kako bi se izbjeglo plaćanje zakonskih obaveza“, naglasio je.
Posebno važnim smatra činjenicu da je plaćanje naknade povezano sa postupcima legalizacije i upisa u katastar nepokretnosti.
„Bez dokaza o izmirenim obavezama prema Regionalnom vodovodu neće biti moguće dobiti upotrebnu dozvolu, završiti postupak legalizacije niti izvršiti konačan upis objekta u katastar. To znači da više neće biti moguće upisivati pojedinačne kondo apartmane na nova fizička ili pravna lica ukoliko prethodno nijesu izmirene sve zakonom propisane obaveze“, istakao je Lakušić.
Dodao je da se na taj način uvodi efikasan mehanizam kontrole kojim se štite javni prihodi, sprječavaju zloupotrebe i obezbjeđuje veća pravna sigurnost na tržištu nekretnina.
„Ovaj zakon nije usmjeren protiv investitora. Naprotiv, on štiti odgovorne investitore koji posluju u skladu sa zakonom i koji su godinama bili dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na one koji su koristili rupe u propisima. Njegov cilj je da uspostavi red, odgovornost i jednakost pred zakonom“, ocijenio je.
Lakušić smatra da predložene izmjene predstavljaju rezultat višegodišnje inicijative za zaštitu javnog interesa, prihoda Regionalnog vodovoda i budžeta primorskih opština.
„Njima se konačno zatvara pravna praznina koja je omogućavala milionske gubitke javnih prihoda i stvarala nejednak položaj među investitorima“, naveo je.
On zaključuje da predloženi zakon predstavlja važan korak ka odgovornijem upravljanju javnim resursima.
„Ovaj zakon vidim kao važnu pobjedu javnog interesa nad privatnim privilegijama, pobjedu odgovornog upravljanja javnim resursima i potvrdu principa da svi moraju biti jednaki pred zakonom, bez obzira na ekonomsku ili političku moć“, zaključio je Lakušić.
Comments