Prema procjeni kompanije za poslovno savjetovanje Boston Consulting Groupa (BCG), menadžeri bogatstva u Hong Kongu 2025. godine upravljali su međunarodnom imovinom vrijednom 2,9 biliona (2.900 milijardi) dolara (4,87 biliona KM).
Gotovo 60 posto te imovine je iz kontinentalne Kine, a BCG-ova pretpostavka jeste da će brzi rast azijskog bogatstva povećati jaz između Hong Konga i Švajcarske na gotovo 600 milijardi dolara (više od bilion KM) do kraja decenije.
Kineske kompanije, posebno one koje proizvode električna vozila, u čemu je Kina svjetski lider, ponovo masovno koriste berzu u Hong Kongu kako bi privukle strani novac i finansirale svoj rast.
Bogati ljudi širom svijeta više ne drže sav svoj novac na jednom mjestu. Zbog straha od ratova, političke nestabilnosti i međunarodnih sankcija (npr. zamrzavanje imovine), raspoređuju svoj novac u više različitih država kako bi osigurali bogatstvo. Hong Kong je postao jedno od glavnih sigurnih mjesta za takvu raspodjelu.
„Ovo je potpuno novi fenomen. Nisam vidio ništa slično“, rekao je Majkl Pelman Roulend iz Baseline Wealth Managementa, kompanije za upravljanje bogatstvom sa sjedištem u Švajcarskoj, koja ima klijente širom svijeta.
Bogati klijenti, koji sele novac u inostranstvo (offshore), tradicionalno su bili motivisani poreznim planiranjem ili korporativnim strukturisanjem, rekao je Roulend, ali od pandemije koronavirusa sve više traže „jurisdikcijsku diversifikaciju“.
Riječ je o raspodjeli imovine u više različitih zemalja kako bi se zaštitili od geopolitičkih i političkih rizika.
Kada bogataši raspoređuju svoj novac na više strana, to najviše koristi najvećim svjetskim finansijskim centrima (tzv. booking centrima), tj. gradovima i državama u kojima banke čuvaju i upravljaju tim stranim novcem, objasnio je BCG-ov partner Majkl Kahlih.
„Vidimo da nastaju dva različita centra“, istakao je Kahlih, pri čemu Hong Kong i Singapur čine jedno uporište mreže u Aziji dok Švajcarska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države formiraju rivalsku osovinu na Zapadu.
Iako je Švajcarska snažnije vezana uz zrelo zapadnoevropsko bogatstvo i manje izložena brzorastućim azijskim tokovima novca koji preoblikuju ovu industriju, bankari su naveli da mnogi bogati azijski klijenti i dalje žele da se njihova imovina u konačnom vodi i čuva upravo u Švajcarskoj.
Većina velikih međunarodnih banaka, uključujući i švajcarske privatne banke, sada imaju velike operacije upravljanja imovinom (booking operations) u Hong Kongu i Singapuru kako bi uslužile rastuće azijsko bogatstvo.
No, finansijski stručnjaci se pitaju čini li Švajcarska dovoljno da ostane konkurentna, budući da je njena najveća banka, UBS, u sukobu s regulatorima oko novih pravila o kapitalu.
„Pitanje je čini li Švajcarska dovoljno da aktivno odbrani svoju poziciju u upravljanju bogatstvom ili se jednostavno oslanja na svoju stabilnost. Mislim da je u pitanju ovo drugo“, izjavio je neimenovani UBS-ov bankar.
Drugi centri, poput Dubaija, takođe su brzo narasli od pandemije, djelujući kao most između suparničkih istočnih i zapadnih izvora kapitala.
Banke, uključujući UBS, JPMorgan i Deutsche Bank agresivno su se širile u Dubaiju posljednjih godina, privučene nultom stopom poreza na dohodak, relativnom političkom stabilnošću te prilivom bogatih pojedinaca, hedž fondova i porodičnih kancelarija (family offices) iz Rusije, Indije, Kine, Evrope i Zaliva.
Međutim, prekogranično bogatstvo evidentirano u Emiratima i dalje je znatno manje nego u Švajcarskoj ili Hong Kongu te je prošle godine iznosilo 721 milijardu dolara (1,2 biliona KM), naveo je BCG, uprkos rastu od 11 posto.
Singapur je takođe privukao mnogo novca s istoka, ali je njegov rast u posljednje vrijeme usporio. Razlog za to su veliki skandali s pranjem novca, zbog čega je država uvela strože kontrole i zakone. Sada banke u Singapuru mnogo detaljnije i strože provjeravaju bogate strance koji žele tamo donijeti svoj novac, piše list Financial Times.
Comments