Predsjednik Međunarodnog savjetodavnog odbora Crnogorskog udruženja za političke nauke MoPSA prof. dr Srđan Darmanović, kazao je da je konferencija okupila naučnike, istraživače i stručnjake iz 17 država, koji će predstaviti 47 naučnih radova, čime ovaj skup dobija međunarodni karakter.
On je posebno pozdravio kolege iz regiona, ističući da regionalna akademska saradnja ima poseban značaj i da je konferencija postala prostor dijaloga, razmjene i međusobnog razumijevanja.
„Ovogodišnja konferencija ima poseban značaj jer se poklapa sa dva važna jubileja – 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i 20 godina od osnivanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Bila je to istorijska prekretnica koja je predstavljala ne samo obnovu državnosti, već i početak zahtjevne demokratske i institucionalne transformacije“, rekao je Darmanović, podsjećajući na period nakon referenduma 2006. godine.
Govoreći o evropskom i evroatlantskom putu države, podsjetio je da je Crna Gora 2017. godine postala članica NATO, „čime je po prvi put postala integralni dio političkog Zapada, dok je članstvo u Evropsku uniju i dalje cilj koji je, nadamo se, u završnoj fazi“.
„Demokratska konsolidacija je najdelikatniji i najzahtjevniji cilj i često zahtijeva vrijeme. Bez obzira na različite političke perspektive, ova godišnjica nas poziva da sagledamo ostvareni napredak, naučene lekcije i demokratske težnje koje i dalje usmjeravaju naše društvo“, rekao je Darmanović.
Govoreći o razvoju Fakulteta političkih nauka, podsjetio je da je ta institucija osnovana iste godine kada je obnovljena nezavisnost države i da je tokom dvije decenije postala jedna od ključnih akademskih institucija u državi.
„Tokom dvije decenije Fakultet je obrazovao generacije politikologa, novinara, socijalnih radnika i stručnjaka za međunarodne odnose, ali i značajno doprinio razvoju kritičke misli, akademske debate i demokratske kulture u državi. Fakultet političkih nauka uspio je ne samo da obrazuje studente, već i da stvori i razvija sopstvenu akademsku zajednicu“, naveo je Darmanović.
Govoreći o osnivanju MoPSA-e prije dvije godine, Darmanović je podsjetio da je cilj bio stvaranje profesionalne i akademske platforme koja će povezati crnogorske istraživače sa međunarodnom zajednicom političkih nauka, uz podsticanje kvalitetnih istraživanja i regionalne saradnje.
„Danas, gledajući sve vas ovdje, vjerujem da možemo reći da ta vizija postepeno postaje stvarnost“, rekao je Darmanović.
„Političke nauke imaju i odgovornost i obavezu ne samo da kritički analiziraju ove procese, već i da doprinesu odbrani demokratskih vrijednosti i institucija“, poručio je Darmanović.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović je, govoreći o savremenim izazovima demokratije, upozorio da su i države sa dugom demokratskom tradicijom pokazale institucionalnu ranjivost kada oslabi vladavina prava i opadne povjerenje građana u institucije.
„Pitanje demokratije danas nije samo pitanje političkog pluralizma ili procedura, već prije svega pitanje institucionalne otpornosti države, kvaliteta pravnog poretka i sposobnosti sistema da očuva funkcionalnost i stabilnost u uslovima dubokih političkih i društvenih podjela“, kazao je Jovanović.
Istakao je da odnos politike i institucija ostaje jedno od ključnih pitanja svakog demokratskog društva.
„Nijedna država ne može dugoročno ostati stabilna ukoliko njene institucije nijesu dovoljno snažne da djeluju profesionalno, zakonito i predvidivo, nezavisno od političkih ciklusa i promjenjivih odnosa moći. Ozbiljna država ne može počivati na političkoj volji pojedinaca, već na institucionalnom kontinuitetu i dosljednoj primjeni pravila koja moraju važiti jednako za sve“, rekao je Jovanović.
On je ocijenio da su ta pitanja danas od centralnog značaja ne samo za države Zapadnog Balkana, već i mnogo šire, te posebno istakao važnost tema koje se odnose na institucionalne izazove u Crnoj Gori, političku polarizaciju, uticaj geopolitičkih promjena na stabilnost država regiona i odnos identitetskih sukoba i institucionalne funkcionalnosti.
„To nijesu ni teorijska ni marginalna pitanja, već teme koje direktno utiču na političku stabilnost, kvalitet javnih politika i dugoročnu sposobnost država da očuvaju demokratski karakter svojih institucija“, poručio je Jovanović.
Generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Marica Melović, poručila je da pitanja demokratije, institucionalne otpornosti, društvene kohezije i kvaliteta javnih politika danas imaju veći značaj nego ikada ranije.
Ona je istakla da se savremeni svijet nalazi u periodu velikih globalnih promjena, zbog čega pitanja demokratije i institucionalne stabilnosti postaju sve značajnija.
„Živimo u vremenu velikih globalnih promjena. U takvom okruženju pitanja demokratije, institucionalne otpornosti, društvene kohezije i kvaliteta javnih politika postaju važnija nego ikada“, rekla je Melović.
Prema njenim riječima, upravo zbog toga međunarodne naučne konferencije imaju poseban značaj, jer predstavljaju ne samo prostor za razmjenu naučnih rezultata, već i mjesto susreta različitih ideja, perspektiva i interdisciplinarnog dijaloga.
„Nauka, a posebno društvene nauke, imaju važnu ulogu u razumijevanju društvenih procesa i u kreiranju odgovora na složene izazove savremenog društva“, navela je Melović.
Govoreći o prioritetima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Melović je istakla da razvoj nauke predstavlja jedan od ključnih ciljeva resora.
„Posebnu pažnju posvećujemo jačanju istraživačkih kapaciteta, međunarodnoj saradnji, uključivanju naših istraživača u evropske programe, podršci mladim istraživačima i unapređenju uslova za razvoj naučnoistraživačke djelatnosti“, kazala je Melović.
Posebno je naglasila značaj uključivanja mladih istraživača i doktoranada u akademske procese, ocjenjujući da upravo oni predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti konferencije.
„Posebno je značajno što konferencija okuplja istraživače različitih generacija, posebno mlade naučnike i doktorande, jer upravo oni predstavljaju najvažniji potencijal za nastavak evropskog puta i dalji razvoj naše države“, zaključila je Melović.
Prodekanica za međunarodnu saradnju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore dr Ena Grbović, poručila je da veliko učešće istraživača i akademske zajednice iz Crne Gore i brojnih zemalja svijeta na konferenciji pokazuje da političke nauke u regionu imaju jasnu razvojnu perspektivu i rastući međunarodni značaj.
Ona je ocijenila da su ovakve konferencije višestruko značajne, ne samo kao prostor za predstavljanje naučnih rezultata, već i kao platforma za umrežavanje, razmjenu iskustava i izgradnju novih akademskih saradnji.
„U vremenu kada se politički sistemi suočavaju sa brojnim izazovima, uloga akademske zajednice postaje još značajnija“, navela je Grbović, dodajući da će panel diskusije otvoriti niz aktuelnih i relevantnih pitanja i podstaći kvalitetnu naučnu debatu.
Posebno je istakla da će program konferencije obuhvatiti i ključna predavanja, promocije novih naučnih knjiga domaćih istraživača, kao i povezivanje različitih generacija naučnika, od afirmisanih profesora do mladih istraživača na početku karijere.
Prof. dr sa Univerziteta Teksas u Ostinu Kenneth Greene ocijenio je da se demokratija „urušava u nizu država širom svijeta“, navodeći primjere poput Brazila, Indije, Mađarske, Poljske, Turske i Sjedinjenih Američkih Država, gdje izabrani lideri, uz podršku birača, postepeno slabe demokratske institucije.
On je istakao da je ključno pitanje za političku nauku zašto birači podržavaju kandidate koji narušavaju demokratske norme, iako je teorijski pretpostavljeno da stabilne demokratije počivaju i na institucionalnim okvirima i na široko prihvaćenim normama pluralizma.
Greene je naveo dvije dominantne interpretacije u literaturi. Prva se odnosi na sve izraženiju političku polarizaciju, posebno „afektivnu polarizaciju“, u kojoj protivničke stranke više nijesu samo politički rivali, već se doživljavaju kao prijetnja društvu i demokratiji. U takvom okruženju, birači, kako je rekao, često biraju „manje poželjnog kandidata svoje stranke“ umjesto kandidata druge strane, čak i kada postoje demokratske dileme.
Drugo objašnjenje odnosi se na klijentelizam i kupovinu glasova, gdje birači podržavaju iliberalne aktere zbog ekonomskih benefita ili zavisnosti od državnih resursa.
Međutim, Greene je istakao da su oba pristupa u nauci često preuveličana. Prema njegovim nalazima, birači nijesu ni potpuno zarobljeni partijskom lojalnošću, ni pasivni učesnici klijentelističkih mreža, već pokazuju veću autonomiju i racionalnost nego što se pretpostavlja.
On je naveo da, iako postoje dokazi o spremnosti dijela birača da žrtvuje demokratske principe zbog partijskih preferencija, istraživanja takođe pokazuju da značajan dio birača kažnjava iliberalne kandidate kada ih prepozna kao takve.
„Problem često nastaje jer birači teško razlikuju politike koje ugrožavaju demokratiju, dok politički akteri sami pokušavaju da ih predstave kao demokratske reforme“, naveo je Greene.
U drugom dijelu izlaganja, Greene je osporio i tezu o efikasnosti kupovine glasova. Pozivajući se na više komparativnih istraživanja, naveo je da ne postoji konzistentan dokaz da klijentelizam dugoročno obezbjeđuje izborne pobjede.
On je istakao da savremeni klijentelizam, za razliku od istorijskih oblika, nudi manje koristi i ima ograničeniji uticaj, jer su društva urbanizovanija, a politički sistemi konkurentniji.
Prema njegovim riječima, iako se u oko 73 zemlje bilježe pokušaji kupovine glasova, istraživanja ne pokazuju da je to pouzdan mehanizam osvajanja izbora.
Greene je zaključio da konkurentni izborni sistemi često ograničavaju efikasnost klijentelizma, navodeći da on nije ključni razlog uspjeha iliberalnih političkih aktera, kako se često smatra u literaturi.
Comments