Za istim stolom u Delegaciji našli su se premijer Milojko Spajić, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predstavnici opozicije, a tema sastanka bile su, kako saznajemo, ustavne promjene i eventualni povratak najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista, u parlamentarne procese, potvrđeno je RTCG.
Mandić je direktno iz Banjaluke avionom stigao u Podgoricu kako bi prisustvovao sastanku koji je počeo u nedjelju u 19 časova.
U sjedištu Evropske unije u Podgorici, iza zatvorenih vrata, održan je sastanak uz posredovanje šefa Delegacije EU, Johana Satlera, kazano nam je od pojedinih učesnika.
Pored Spajića i Mandića, sastanku su prisustvovali i Adrijan Vuksanović (HGI), Danilo Šaranović i Boris Bogdanović (Demokratska Crna Gora), Nik Đeljošaj, Boris Pejović i Vasilije Čarapić (PES), Damir Šehović (SD), Danijel Živković (DPS), Miloš Konatar (URA), kao i Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke.
Kako nam je rečeno, DPS bi mogao da se vrati u skupštinske odbore i ponovo dobije mjesto potpredsjednika Skupštine. Međutim, povratak DPS-a nije samo pitanje političkih funkcija — iz Brisela jasno poručuju da bez opozicije nema ni ustavnih promjena.
Reforma pravosuđa, izmjene zakona o bezbjednosnim službama i šire institucionalno usklađivanje sa standardima Evropske unije zahtijevaju dvotrećinsku većinu u parlamentu, a bez DPS-a takvu većinu trenutno nije moguće obezbijediti, kaže sagovornik našeg Portala.
Prema našim nezvaničnim informacijama, zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima, koje je problematizovala opozicija, ostaju na snazi.
Usvajanje izmjena zakona o policiji i ANB-u početkom marta je izazvalo višesatnu burnu raspravu u parlamentu. Dok je opozicija upozoravala na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, predstavnici Vlade i vladajuće većine isticali su da su reforme neophodne za modernizaciju sistema i napredak u pregovorima s EU.
Kritičari Zakona o ANB tvrde da ovaj zakon daje mogućnost za zloupotrebu ličnih podataka i da nije usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka Evropske unije (GDPR).
Kada je riječ o izmenama Zakona o unutrašnjim poslovima, stručnjaci i opozicija tvrde da se njime kriše ustavne odredbe u dijelu prava na odbranu i pretpostavku nevinosti.
Iz Vlade Crne Gore, koja je predlagač ovih zakona, zakone brane riječima da su oni neophodni za zatvaranje poglavlja 24 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, te da stav Evropske komisije ostavlja prostor da se neke odredbe naknadno usaglase sa standardima Unije.
Crna Gora smatra se liderom u pristupnim pregovorima sa EU, a vlada najavljuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.
