Prema podacima istraživanja više od polovine ispitanika 51,7 odsto negativno ocjenjuje rad pravosuđa u posljednjih godinu dana.
Publikacija daje pregled razvoja pravosuđa od 2006. godine do danas kroz reformske procese u okviru evropskih integracija, izvještaje Evropske komisije, statističke pokazatelje rada sudova i državnog tužilaštva, kao i istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u institucije.
„Iako su tokom prethodne dvije decenije usvajani novi zakoni, mijenjan institucionalni okvir i sprovođene brojne reforme u oblasti vladavine prava, nalazi ukazuju da očekivani pomaci nijesu postali dovoljno vidljivi u svakodnevnom funkcionisanju sistema. Građani i građanke kao ključne probleme i dalje prepoznaju politički uticaj, korupciju, dugotrajne postupke i ograničene rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije“, navodi se u saopštenju.
Prema podacima istraživanja predstavljenog u publikaciji, 35,2% građana i građanki smatra da se stanje u pravosuđu od obnove nezavisnosti „nije značajno promijenilo“, dok svega 8,4% ocjenjuje da je pravosuđe „značajno napredovalo“. Istovremeno, više od polovine ispitanika/ca 51,7% negativno ocjenjuje rad pravosuđa u posljednjih godinu dana.
„Posebno su izražene negativne ocjene kada je riječ o otpornosti sistema na političke uticaje, koju negativno ocjenjuje 64,1% ispitanika/ca, kao i o efikasnosti rada i trajanju sudskih postupaka, gdje negativan stav ima 65,4% građana. Istraživanje istovremeno pokazuje da građani i građanke povoljnije ocjenjuju stručnost sudija i tužilaca nego način funkcionisanja sistema u cjelini, što ukazuje da se problemi dominantno prepoznaju u institucionalnoj organizaciji i upravljanju“, navode iz GA.
Visok nivo podrške građani i građanke daju i sprovođenju provjere profesionalne odgovornosti (vettinga) u pravosuđu i Upravi policije. Tu mjeru podržava više od 77% ispitanika, dok joj se protivi svega 6,5%.
„Publikacija podsjeća i da izvještaji Evropske komisije godinama ukazuju na iste probleme – politički uticaj na pravosuđe, dugotrajne postupke, veliki broj neriješenih predmeta i nedovoljne rezultate u procesuiranju organizovanog kriminala i korupcije. Statistički podaci o radu sudova i tužilaštava dodatno potvrđuju dugogodišnje opterećenje sistema, naročito u složenim predmetima“, kazali su iz GA.
Poseban izazov predstavlja i rad državnog tužilaštva, koje se suočava sa nedostatkom kadra, neadekvatnim prostornim kapacitetima, tehničkom opremljenošću i rastom složenosti predmeta, posebno u oblastima koje zahtijevaju specijalizovana znanja iz ekonomije, finansija i informacionih tehnologija.
„Dvadeset godina reformi pokazalo je da usvajanje zakona i institucionalne promjene nijesu dovoljne bez njihove dosljedne primjene u praksi. Upravo zato, ključni izazov u narednom periodu biće obnova povjerenja građana i građanki kroz efikasnije postupke, veću odgovornost institucija i vidljive rezultate u oblastima koje javnost godinama prepoznaje kao najveće slabosti sistema“, navodi se u saopštenju