Jedan od članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Mladen Tomović pojašnjava za RTCG da su članovi komisija, bez obzira što nijesu javni funkcioneri, dužni da podnose izvještaj o imovini i prihodima zbog same činjenice da učestvuju u postupcima koji su veće vrijednosti, iznad 250.000 eura.
„Jedan značajan broj obveznika se obavezuje kroz ove izmjene i dopune da podnose izvještaj, što svakako stvara i izazov za Agenciju u smislu provjere tačnosti i potpunosti ovih podataka“, rekao je Tomović.
Učesnici u postupcima javnih nabavki i privatizacija, kako ističe Tomović, biće dužni da podnesu izvještaj o imovini i prihodima u naredne dvije godine od dana imenovanja u komisijama, odnosno njihovog formiranja ili dana zaključenja ugovora o javnoj nabavci.
„Smatram da će Agencija sasvim sigurno izaći u susret ovakvim izmjenama, odnosno i u tehničkim unapređenjima samog sistema koji se odnosi na provjeru imovine i prihoda, ali i u smislu jačanja kadrovskih kapaciteta kako bi ova obaveza bila u potpunosti implementirana“, kazao je Tomović.
Da bi zakoni trebalo da budu stroži, odnosno kvalitetnija, brana od korupcije, smatra izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASK) Ines Mrdović.
„Konkretno za ovaj zakon, ranija najava je bila da će svi članovi komisija, recimo za davanje koncesija, za javno-privatna partnerstva i tako dalje, kada je vrijednost posla gdje se odlučuje preko 100.000 eura, morati da podnose ASK-u izvještaj o imovnom stanju. I sada se taj prag povećava sa 100.000 na 250.000 eura. Mislim da je to neopravdano u potpunosti. Za ovako mali sistem kakav je Crna Gora mnogo je kvalitetnije rješenje bio prag od 100.000 eura. To je mnogo primjereniji prag za državu Crnu Goru i za ovako mali sistem nego 250.000 eura“, rekla je Mrdović.
Navela je da su to rješenje predložili naknadno i na prečac, a da ne znamo zašto je promijenjena prvobitna odluka.
Priča o strožim kaznama i kontrolama za postupke privatizacije, po ocjeni Mrdović, je forma bez suštine.
„Kroz mračnu privatizaciju ova zemlja je za tri decenije DPS vlasti žestoko poharana, tako da se više praktično nema šta ni privatizovati. Ne vidim neku značajniju privatizaciju koja se u neko dogledno vrijeme u ovoj zemlji može desiti, jer je ostalo nekih pet do deset vrijednih kompanija koje su u državnom vlasništvu“, kazala je Mrdović.
Podsjećamo da je Ministarstvo finansija i u svom mišljenju ukazalo na potrebu dodatnog usklađivanja rokova za podnošenje izvještaja kako bi se izbjegla različita tumačenja i pravna nesigurnost kod obveznika.
Nedavno je utvrđen Predlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju korupcije, kojim se značajno proširuje krug lica obaveznih da prijavljuju imovinu i uvode strože kontrole u oblastima visokog rizika, poput javnih nabavki i privatizacija. Nove mjere, koje su Skupštini upućene na usvajanje po hitnom postupku, predviđaju i visoke novčane kazne za kršenje zakonskih odredbi.
One of the most significant changes in the legal text concerns the expansion of the obligation to report income and assets. According to the new solution, public officials will have to submit data to the Anti-Corruption Agency (AKS) not only for married and unmarried partners, but also for children living in the same household.
Also, special focus is placed on the control of persons who decide on large state funds. The obligation to submit asset reports is introduced for members of committees in public procurement, privatization and concession procedures whose value exceeds 250,000 euros. Until now, these persons did not have this obligation, and the Government justifies this decision by the fact that these areas carry a "high risk of corruption".
U obrazloženju zakona ističe se da je cilj izmjena unapređenje antikorupcijskog okvira, okvira integriteta i pravila o sukobu interesa u javnim nabavkama.
„Predložene mjere omogućavaju temeljnu reviziju postojećih propisa kako bi se osiguralo efikasno sprječavanje korupcije i povećalo povjerenje javnosti“, navodi se.
The amendments also introduce stricter penalties. Individuals who fail to submit reports within the stipulated deadlines or submit inaccurate or incomplete data will be subject to fines ranging from 500 to 2,000 euros. The same amount of fine is also provided for those who harm a whistleblower or fail to protect data from a corruption report.
The government emphasizes that these changes will contribute to better supervision.
"The introduction of sanctions for untimely submission of reports, as well as for submitting incorrect information, ensures consistent application of the law and strengthens the responsibility of all participants in the procedure," it states.
