Dow Jones je ojačao 0,2 odsto na 49.609 poena, dok je S&P 500 skočio 2,3 odsto, na 7.398 poena, a Nasdaq Composite 4,5 odsto, na 26.247 poena. Novi rekordi S&P 500 i Nasdaq indeksa najviše se duguju rastu cijena akcija u tehnološkom sektoru, jer je ponovo zavladala euforija oko razvoja vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Pritom su najviše poskupjele akcije proizvođača čipova kao što su AMD i Intel, nakon boljih od očekivanih kvartalnih rezultata AMD-a. Zahvaljujući tome, PHLX Semiconductor Index je ove sedmice snažno porastao i dostigao rekordne nivoe.
Nakon oštrog pada početkom marta zbog napada SAD-a i Izraela na Iran, u posljednjih šest sedmica najveća svjetska berza se oporavlja, pa su cijene akcija nadoknadile sve gubitke.
Zahvaljujući tome, S&P 500 je sada u plusu oko osam odsto od početka godine, a Nasdaq oko 13 odsto. To se, između ostalog, duguje boljim od očekivanih kvartalnim rezultatima kompanija.
Dosad je rezultate objavilo oko 440 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, od kojih je 83 odsto prijavilo veću dobit nego što se očekivalo. Zbog toga se sada procjenjuje da su zarade kompanija u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 29 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se prije mjesec dana očekivao rast od oko 14 odsto.
Pozitivno na tržišta utiču i makroekonomski podaci koji pokazuju da američka ekonomija stabilno raste. Međutim, inflacija takođe raste, pa je malo vjerovatno da će američka centralna banka ove godine smanjivati kamatne stope.
Dok je Wall Street snažno rastao, na većini evropskih berzi indeksi su pali. Ipak, DAX je ojačao 0,2 odsto na 24.338 poena, dok je FTSE 100 oslabio 1,3 odsto, na 10.233 poena, a CAC 40 0,1 odsto, na 8.112 poena.
Na tržišta je negativno uticala neizvjesna situacija na Bliskom istoku. Početkom sedmice predsjednik SAD-a Donald Trump govorio je da bi uskoro mogao biti postignut mirovni sporazum s Iranom, ali krajem sedmice američke vojne snage pokrenule su napade na lokacije u Iranu, za koje Vašington tvrdi da su odgovorne za napade na američke snage. Iran, s druge strane, optužuje SAD za kršenje primirja.
Pošto je Hormuški moreuz, ključan za izvoz nafte sa Bliskog istoka, i dalje zatvoren za saobraćaj, cijene nafte znatno osciliraju iz dana u dan. To pojačava strahove investitora od rasta inflacije i mogućeg povećanja kamatnih stopa centralnih banaka, što bi usporilo rast ekonomija.
