Napad na osnovnu školu Šajarah Tajebeh u gradu Minabu, u kojem je prema iranskim zvaničnicima poginulo najmanje 175 ljudi, većinom djece, posljedica je napada na susjednu iransku vojnu bazu čiji je dio školska zgrada nekada bila. Oficiri američkog Glavnog štaba (CENTCOM) odredili su koordinate cilja koristeći zastarjele podatke. Zvaničnici naglašavaju da su nalazi preliminarni i da ostaju ključna pitanja o tome zašto zastarjele informacije nisu bile provjerene.
Iako se ovakav zaključak istrage uglavnom očekivao, budući da su Sjedinjene Države jedina strana u sukobu koja koristi projektile Tomahawk, već je bacio sjenku na američku vojnu operaciju u Iranu. Napad na školu punu djece ostaće zabilježen kao jedna od najgorih pojedinačnih vojnih grešaka posljednjih decenijama.
Trampove izjave zakomplikovale istragu
Pokušaji predsjednika Trampa da svali krivicu na Iran dodatno su zakomplikovale istragu, stvarajući nelagodnost među zvaničnicima koji su upoznati s nalazima o američkoj odgovornosti. Izvori su za ovu priču govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti istrage i Trampovih tvrdnji. „Kao što i sam The New York Times navodi u svom izvještaju, istraga je još u toku“, poručila je u izjavi Karolin Livit, portparolka Bijele kuće.
Škola je godinama bila odvojena od vojne baze
Škola u Minabu nalazi se u istom bloku kao i zgrade koje koristi mornarica iranske Revolucionarne garde, glavna meta američkih napada. Školska zgrada izvorno je bila dio te baze. Vizuelna istraga New York Timesa pokazala je da je zgrada u kojoj se nalazi škola ograđena od vojne baze u razdoblju između 2013. i 2016. godine.
Satelitske snimke koje je pregledao New York Times pokazale su da su uklonjeni stražarski tornjevi koji su nekada stajali u blizini zgrade, otvorena su tri javna ulaza u školu, uređena je okolin, a na asfaltu su iscrtana igrališta, dok su zidovi obojeni u plavu i ružičastu boju.
Kompleksan proces odabira meta
Prema preliminarnim nalazima, Odbrambena obavještajna agencija (DIA) dostavila je Glavnom štabu podatke u kojima je školska zgrada označena kao vojni cilj. Istražitelji još uvijek ne razumiju u potpunosti kako su zastarjeli podaci poslani Glavnom štabu niti je li DIA imala ažurirane informacije.
Vojno ciljanje je izuzetno složen proces koji uključuje više agencija. Iako je više oficira odgovorno za provjeru tačnosti podataka, u brzim situacijama, poput prvih dana rata, informacije se ponekad ne provjeravaju. Uz DIA-u i CENTCOM, istražitelji provjeravaju i rad Nacionalne geoprostorne obavještajne agencije (NGA), koja pruža i analizira satelitske snimke potencijalnih ciljeva. Zvaničnici uključenih agencija odbili su komentarisati istragu.
Istražitelji su ispitali i jesu li za pogrešno ciljanje krivi modeli vještačke inteligencije, no zvaničnici smatraju da greška vjerovatno nije rezultat nove tehnologije, već uobičajene, ali ponekad razorne, ljudske pogreške u ratnim uslovima.
Tramp ustrajava na optužbama
Ministar odbrane Pit Hegset i drugi zvaničnici administracije odbili su komentarisati napad, navodeći da je pod istragom. Uprkos tome, predsjednik je u više navrata pokušao prebaciti krivicu na Iran. „Prema onome što sam vidio, to je učinio Iran“, rekao je Tramp novinarima u subotu. „Oni su vrlo neprecizni sa svojim municijom, kao što znate. Nemaju nikakvu preciznost. To je bio Iran.“
U ponedjeljak, na pitanje novinara zašto je jedini zvaničnik koji krivi Iran, Tramp je odgovorio: „Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome“, pogrešno dodavši da bi i Iran mogao imati projektile Tomahawk, ali je naposljetku rekao da će prihvatiti rezultate istrage. Njegovu namjeru da prihvati nalaze istrage potvrdila je i portparolka Livit.
Slučaj sličan bombardovanju kineske ambasade
Korišćenje starih podataka podsjetilo je na najveću grešku rata na Kosovu. Godine 1999. zastarjele karte i loša obavještajna praksa navele su CIA-u da vojsci dostavi pogrešne koordinate, što je rezultiralo vazdušnim napadom na kinesku ambasadu u Beogradu, u kojem su poginula tri kineska državljanina. CIA je tada pogrešno procijenila da se u zgradi nalazi sjedište jugoslovenske agencije za oružje.
„Održavanje baze podataka jedan je od temeljnih elemenata naših obavještajnih napora, ali je posljednjih godina trpio jer su nam ljudi bili preopterećeni“, rekao je tadašnji direktor CIA-e Džordž Tenet pred kongresnim odborom 1999. godine. Vojni planeri su i tada pretpostavili da je obavještajna agencija provjerila lokaciju i naredili su napad.
Comments