Iran nema ni približno iste vojne kapacitete kao Sjedinjene Američke Države, a dodatno je oslabljen nakon prošlogodišnjeg rata s Izraelom i nedavnih antivladinih protesta. Ipak, i dalje može nanijeti ozbiljnu štetu američkim snagama i njihovim saveznicima, te bi se mogao odlučiti na takav potez ukoliko procijeni da je opstanak režima ugrožen.
Iran i dalje raspolaže raketama
Iako je u junu prošle godine pretrpio velike gubitke, Iran prema procjenama Izraela i dalje posjeduje stotine projektila sposobnih da pogode izraelsku teritoriju.
Uz to, raspolaže znatno većim arsenalom projektila kraćeg dometa koji mogu dosegnuti američke baze u zalivskim državama i pomorske snage SAD-a, kojima bi uskoro trebalo da se pridruži i drugi nosač aviona.
Teheran je ranije prijetio zatvaranjem Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute za svjetsku trgovinu naftom, te je prošle sedmice tokom vojnih vježbi tvrdio da ga je djelimično blokirao.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upozorio je da Iran može potopiti američke ratne brodove, dok su visoki zvaničnici poručili da bi američki napad izazvao regionalni rat. Iranski ambasador pri UN-u Amir Saeid Iravani izjavio je da bi “sve baze, objekti i sredstva neprijateljskih snaga u regionu” bili legitimne mete.
Posljedice prošlogodišnjeg rata
Tokom 12-dnevnog rata u junu, Izrael je izveo snažne napade na iranske arsenale dalekometnih raketa, vojni vrh i nuklearni program. Sjedinjene Države pogodile su glavna iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Tramp tada je izjavio da su postrojenja uništena.
Kolika je stvarna šteta i šta je u međuvremenu obnovljeno i dalje nije poznato. Iran je nastavio raketne i napade dronovima na Izrael sve do prekida vatre, pri čemu je sve češće probijao izraelsku protivvazdušnu odbranu.
“Arsenal projektila kraćeg dometa ostao je uglavnom netaknut”, smatra Dani Citrinowicz, stručnjak za Iran pri izraelskom Institutu za studije nacionalne bezbjednosti. To bi Teheran moglo podstaći da uzvrati protiv desetina hiljada američkih vojnika stacioniranih u Kataru, Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim državama.
Mogućnost djelovanja van regiona
„Iran je možda oslabljen, ali i dalje ima načine da nanese stvarnu štetu Sjedinjenim Državama, i više motiva nego ranije. Iranski zvaničnici smatraju da Trampu moraju zadati barem simboličan udarac, u suprotnom će trajno biti izloženi prijetnji“, naveo je Nate Svanson, rukovodilac projekta Iran Strategy pri Atlantic Councilu.
Iran je 2020. lansirao projektile na američku bazu u Iraku nakon ubistva svog najvišeg generala, a krajem prošlogodišnjeg rata ciljao je i bazu u Kataru. Ti napadi izazvali su materijalnu štetu, ali bez poginulih, jer su sistemi ranog upozorenja i protivraketna odbrana bili aktivirani.
Iran bi mogao djelovati i van regiona. Optuživan je da koristi kriminalne grupe i naoružane organizacije za planiranje ili izvođenje napada širom svijeta, uključujući mete povezane s izraelskim i jevrejskim zajednicama, kao i iranskim disidentima.
Smrt Hamneija ne bi značila kraj Islamske Republike
Izraelski napadi prošle godine usmrtili su nekoliko visokih generala i nuklearnih naučnika, otkrivši ranjivosti sistema. Tramp je u jednom trenutku izjavio da SAD zna gdje se Hamnei skriva, nazvavši ga “lakom metom”.
Nakon nedavnog hapšenja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Tramp bi mogao razmotriti udare usmjerene na rušenje iranske šiitske teokratije, za koju je nedavno rekao da bi njen pad „bio najbolja stvar koja se može dogoditi“.
Stručnjaci upozoravaju da smrt 86-godišnjeg Hamneija, koji Iran vodi više od tri decenije, sama po sebi ne bi značila kraj Islamske Republike. Vlast bi se mogla prenijeti na uži krug saradnika ili na Revolucionarnu gardu, vjerovatno kroz privremeno kolektivno rukovodstvo.
Rizik od šireg rata
Američki saveznici očigledno su zabrinuti zbog mogućnosti regionalnog rata, a premijer Benjamin Netanjahu najavio je snažan odgovor na svaki iranski napad na Izrael.
Arapske zalivske države dugo gledaju na Iran s nepovjerenjem i oslanjaju se na Sjedinjene Države u pogledu bezbjednosti, ali ne žele da budu uvučene u rat. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, u kojima su stacionirane hiljade američkih vojnika, poručili su da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora.
Jedan diplomata iz arapskih zalivskih država potvrdio je da regionalni lideri razgovaraju s Iranom i Sjedinjenim Državama kako bi spriječili rat, upozorivši da bi on mogao imati ozbiljne posljedice, uključujući rast cijena nafte. Govorio je pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti pregovora.
Iran ima i sopstvene saveznike, među kojima su hutisti u Jemenu, naoružane grupe u Iraku, Hezbolah u Libanu i Hamas na palestinskim teritorijama. Ipak, njegova samoproglašena Os otpora pretrpjela je velike gubitke u sukobima koji su zahvatili region nakon Hamasovog napada iz Gaze u oktobru 2023.
Hormuški moreuz i tržište nafte
Oko petine svjetske trgovine naftom prolazi kroz Hormuški moreuz uz iransku obalu. Američka mornarica obavezala se da održava plovni put otvorenim, ali iranski napadi mogli bi poremetiti saobraćaj, kao što su to posljednjih godina činili hutisti u Crvenom moru.
Iako iranski zvaničnici trenutno ne prijete direktnim zatvaranjem moreuza, prošlosedmične vojne vježbe pokazale su da je ta ruta ranjiva u slučaju rata. U dometu bi bila i druga ključna naftna infrastruktura. Napadi 2019. prepolovili su proizvodnju Saudijske Arabije. Odgovornost su preuzeli hutisti, ali su američki zvaničnici kasnije optužili Iran.
Nuklearni program pod lupom
Nakon što je isprva prijetio vojnom akcijom zbog iranskog gušenja protesta, Tramp je fokus prebacio na nuklearni program, upozorivši da će se dogoditi „loše stvari“ ako Iran ne pristane na sporazum. Nova runda indirektnih pregovora održava se danas u Ženevi.
Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, dok SAD i druge zemlje dugo sumnjaju da Teheran želi razviti nuklearno oružje. Nakon što je Tramp povukao SAD iz sporazuma iz 2015., Iran je ubrzao obogaćivanje uranijuma i stvorio zalihe materijala blizu nivoa potrebnog za izradu oružja.
Glavna postrojenja pogođena su američkim i izraelskim napadima, pri čemu je nadzemna infrastruktura znatno oštećena. Ipak, nije jasno da li je obogaćeni uranijum premješten prije napada ili sakriven pod zemljom. Iran tvrdi da od tada ne obogaćuje uranijum, ali je istovremeno zabranio inspekcije.
Stručnjaci procjenjuju da je Iran i dalje daleko od operativnog nuklearnog oružja, ali bi u slučaju opsežnih udara radioaktivni materijal mogao predstavljati dodatni rizik.
