Žaljenje, ali i korist
U razgovoru za USA Today, Vens je ipak izrazio određeno žaljenje zbog napetog susreta koji se dogodio u februaru, a koji je šokirao Evropu i gurnuo transatlantske odnose na novi najniži nivo.
„Gledajte, ponekad se ljudi ne slažu“, rekao je Vens. „Mislim, jesam li htio javni sukob u Ovalnom kabinetu? Ne nužno.“
Odmah je, međutim, dodao: „Mislim li da je to zapravo razjasnilo neka od stvarnih pitanja neslaganja između američke i ukrajinske strane? Da, i mislim da je to bilo korisno za američki narod da vidi.“
Pozadina sukoba
Podsjetimo, Zelenski je posjetio Bijelu kuću nedugo nakon inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa kako bi osigurao daljnju pomoć Ukrajini u jeku ruske invazije. No, njegov televizijski sastanak s Trampom i Vensom u Ovalnom kabinetu pretvorio se u žestoku svađu. Vens je tada optužio Zelenskog da je nezahvalan i nespreman na diplomatski angažman s Moskvom, tri godine nakon početka brutalnog rata koji je pokrenuo Kremlj.
Evropski čelnici su idućih dana stali uz Zelenskog, ponavljajući svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini. Njemački političar Fridrih Merc čak je sugerisao da je cijeli incident bio namještaljka, nazvavši ga „namjernom eskalacijom“ Amerikanaca.
Vens za sve optužuje – Bajdena
Vens je sinoć utvrdio kako njegova frustracija tokom sastanka nije bila toliko usmjerena na Zelenskog, koliko na prethodnu, Bajdenovu administraciju. Optužio ju je da je Ukrajini dala milijarde dolara pomoći „bez ikakvog stvarnog cilja, ikakve stvarne diplomatije“.
„To je uvijek bilo ono što me frustriralo daleko više nego što je Zelenski tražio pomoć od Vašingtona“, izjavio je. „Bilo je to što Bajdenova administracija nije imala plan kako okončati rat.“
Rad na mirovnom sporazumu
Prema Vensovim riječima, Trampova administracija sada je „prilično usklađena s predsjednikom Zelenskim“ u radu na postizanju mirovnog sporazuma.
„Iako imamo neka neslaganja, mi, naravno, želimo zaštititi teritorijalnu cjelovitost Ukrajine“, rekao je Vens. „Ne želimo da Rusija osvoji cijelu zemlju.“
Uprkos Trampovim naporima da posreduje u okončanju sukoba, Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva. Oni uključuju predaju velikih, snažno utvrđenih dijelova teritorija u istočnoj regiji Donbas, koje su ruske snage djelimično okupirale, te obavezu Ukrajine da nikada neće ući u NATO. Poznato je da je Tramp ranije vršio pritisak na Ukrajinu da prihvati te ustupke.
