Pred publikom na prepunoj pozornici Kanli Kule poklonila se brojna ekipa filma „Vidra“ na čelu sa Vuletićem, koji je izrazio zadovoljstvo što film crnogorsku premijeru ima u Herceg Novom.
Ovogodišnja tema otvaranja festivala „Bilo jednom u Herceg Novom“ bila je posvećena gradu koji ima pregršt neispričanih priča, od kojih bi svaka mogla biti film.
Program otvaranja su vodili glumački par Miloš Pejović i Marija Bergam, a Himnu Crne Gore i Odu radosti izveo je hor Vokalisti pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarevića.
Svečanosti su prisustvovale brojne zvanice izu svijeta filma i javnog života, koje su prethodno prošetale crvenim tepihom podno Tore.
Otvarajući festival, pisac, scenarista i reditelj Dušan Kovačević evocirao je uspomene na svoje stvaralačke početke i ljude sa kojima je gradio svoju bogatu karijeru u pozorištu i filmu dugu 50 godina.
„Radio sam sa svim velikim glumcima i rediteljima bivše Jugoslavije. Danas se i dalje družim sa ljudima iz tog svijeta: iz filma, književnosti, pozorišta, i imao sam sreću da kroz život steknem mnogo prijatelja. U pozorišta sam ušao kao student treće godine akademije i zatekao sam ih u njihovim najboljim godinama. A kako je vrijeme prolazilo, većina njih je otišla. Danas, kada gledam svoje filmove, u njima prepoznajem ljude sa kojima sam nekada sjedio i radio. Ti moji prijatelji pretvorili su se u imena ulica, trgova i spomenike“, rekao je Kovačević.
Prisjetio se i saradnje sa Milanom Žmukićem, producentom prvog filma Beštije koji je radio 1976. godine.
„Sa Milanom sam radio i on je bio u pravom smislu gospodin, čovjek od znanja i od riječi. Posle „Beštija“ nastavili smo sa radom, od „Ko to tamo peva“ preko Maratonaca i „Sabirnog centra“ do brojnih drugih filmova sve do njegovog odlaska“, naveo je Kovačević koji je proglasio festival otvorenim.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, istakla da je za 38 godina Filmski festival u Herceg Novom izrastao u jednu od najvažnijih kulturnih adresa Crne Gore.
„Prikazati film na pjaceti starog grada , ili dokumentarni film u bašti kuće Iva Andrića, a da ne govormo o počasti da ti se igrani film prikaže na Kanli Kuli, vjerujem da i već samo za sebe predstavlja doživljaj. A još kada film bude jedan od onih, zbog kojih volimo film, koji dodirne dušu i nekako je izmijeni. Od onih, ne nužno pobjedničkih, nego onih što se pamte“, navela je Vujović.
Ocijenila je da je kinematografija ojačala.
„Samo između 2021. i 2024. godine podržano je više od 120 filmskih projekata, u iznosu većem od četiri miliona eura, dok je u ovoj godini, podržano 39 projekata sa 1,36 miliona eura. Taj kontinuitet ulaganja stvorio je plodno tlo za razvoj crnogorskog filma i jasno je vidljiv u programu našeg festivala“, istakla je Vujović.
Podsjetila je da je crnogorska kinematografija ojačala na međunarodnoj sceni – od Berlinalea do Roterdama, Soluna i Talina, svi znaju za Filmski centar Crne Gore i naše sineaste.
„Ovo je pokazatelj predanog dosadašnjeg rada i zaloga za budućnost“, poručila je Vujović.
Govoreći o ovogodišnjoj selekciji dugometražnog filma, ministarka je istakla da se ponose sa osam crnogorskih ostvarenja, od čega pet većinskih.
„Takođe, primjećujemo da su većina filmova koprodukcije iz regiona. Time film potvrđuje da smo dio jednog prostora, i da zajedničkim znanjima stvaramo raskošne priče, da širenjem znanja i povezivanjem možemo kreirati filmove vrijedne svjetske pažnje. U takvoj atmosferi saradnje, privlačimo i pažnju evropskih i svjetskih producenata i oni se odlučuju da podrže naše filmsko stvaralaštvo“, rekla je Vujović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katic istakao je da ga raduje što novske tvrđave, trgovi i ulice i ovog avgusta postaju mjesto povezivanja filmskih stvaralaca iz naše države, regiona i Evrope, prostor za profesionalno umrežavanje i saradnju između autora, producenata i distributera.
„Naročito je važno da istaknem značaj koji ovaj festival ima za razvoj publike – on nudi priliku da posjetioci, posebno mlađe generacije, upoznaju različite filmske estetike i razviju osjećaj pripadnosti zajednici koja cijeni umjetnost, što je od suštinskog značaja za održivost kulturnog života grada“, kazao je Katić.
Prema njegovim riječima, potvrđuje se to i ove godine da je među gostima, autorima i u organizacionom timu veliki broj onih koji su film zavoljeli upravo na hercegnovskom festivalu.
„Među njima su autori i naši Novljani – Ivan Salatić, Maja Todorović, Ivan Marinović“, dodao je Katić.
Istakao je da za njih u lokalnoj samoupravi, značaj ovog festivala prevazilazi ono što nam donosi sedam dana programa, „on je najjači argument da Herceg Novi zovemo gradom filma“.
“Strateško usmjerenje lokalne uprave je da Herceg Novi pozicionira kao atraktivnu destinaciju za snimanja. Tokom posljednjih nekoliko godina u našem gradu je snimano nekoliko filmova i serija, uskoro počinje snimanje još jedne regionalne serije, a interesovanje da svoje projekte realizuju u Herceg Novom iskazalo je više produkcija iz okruženja, Evrope i svijeta”, rekao je Katić.
Više informacija o programu FFHN koji će trajati narednih 7 dana i tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
